Mnogi se žale da im papirologija zagorčava život. Ne mogu jednostavno i glatko poslovati, jer na svakom ih koraku sputava upravo ta nesretna papirologija. Na nju se žale mali i veći poduzetnici koji žele pokrenuti neki posao, nogometni klubovi (jer im prigovaraju da im papirologija nije transparentna), građevinari jer im je zbog zamršene papirologije gotovo onemogućen rad (nedostaje im radnika, a ne mogu ih nabaviti upravo zato što svaki budući zaposlenik mora skupiti tu nesretnu papirologiju, što traje i traje …). Papirologija smeta braniteljima koji se godinama natežu s raznim tijelima da ostvare svoja prava, zdravstvenim osiguranicima, umirovljenicima itd. Zbog „ogromne papirologije“ (kako piše u jednom našem dnevnom listu) nitko više ne želi ni životinje iz Hrvatske, pa i trgovci muku muče s tom papirologijom koja podsjeća na sve goru neman. No nitko tko tako upotrebljava tu riječ ne zna što papirologija zapravo znači – počevši od građevinskih radnika koji se natječu za posao do ministara, pa i više premijera. Svi oni, naravno, muku muče skupljajući dokumente bez kojih ne mogu ishoditi ono što im treba, a kako su ti dokumenti još uvijek najčešće u obliku papira, listina, potvrda i sl., misle da papirologija obuhvaća sve što oni mukotrpno skupljaju.
Što je, dakle, „prava“ papirologija? Dočetak –logija pokazuje da je to neka znanost. I doista, papirologija je pomoćna povijesna znanost koja se bavi proučavanjem sastava, podrijetla, starosti, izradbe i vrste papira. Nekoć se pisalo na listovima papirusa, a tako su se zvale i stare listine na kojima je bio tekst.
U razgovornom jeziku papir ima i druga značenja. Tako pokazati papire znači pokazati isprave, osobne dokumente, a ne možeš dobiti posao bez papira znači bez svjedodžbe. Ni akademski krugovi, naravno i oni pod utjecajem engleskoga, ne rabe riječ papir u značenju koje su dosad pokrivale druge riječi, pa govore da je na konferenciji imao papir, a misli se na referat, izlaganje. Kamo sreće da je tako i ostalo!