Potaknuta pročitanom knjigom o vodi i njenom utjecaju na naše zdravlje, te nedavno aktualnoj temi o onečišćenju izvora vode u našem kraju odlučila sam se za ovu temu. Nadam se da oni kritičniji i oni koji više promišljaju o kvaliteti života kojeg vode neće stati na ovom članku, te da će proširiti svoja znanja o ovoj dosta važnoj temi.
Krenut ću od par zanimljivosti vezanih uz vodu i ljudski organizam:
Ljudskom tijelu potrebno je minimalno 1,5 – 2 litre vode dnevno kako bi normalno funkcioniralo.
Čovjek bez hrane može živjeti i do dva mjeseca, a bez vode ne može živjeti više od nekoliko dana.
Svake godine u svijetu zbog nedostatka pitke vode umre par milijuna ljudi.
Voda čini oko 72% tjelesne težine, što znači da čovjek težak 70 kg ima oko 45 litara vode, a žena iste težine nešto manje. Od 45 litara oko 30 litara otpada na tekućinu u stanicama, a 15 litara na vodu izvan stanica.
Novorođenče se sastoji najvećim dijelom od vode, koja čini 75 do 80% sadržaja njegova malog tijela.
Što čovjek više sazrijeva i stari, to je sadržaj vode u tijelu manji. I to manji u žena nego u muškaraca. Odrastao muškarac ima oko 60%, a odrasla žena oko 50% vode.
Voda prožima cijeli probavni sustav, pluća, leđnu moždinu i mozak.
Malo osnovnih podataka o vodi:
Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednog atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života. Potrebna je svakom živom biću jer donosi važne hranjive tvari u naš organizam te uklanja metabolički otpad iz živih stanica našeg tijela. Voda također sudjeluje u termoregulaciji i procesu disanja. Poboljšava funkcije žlijezda i hormona, oslobađa jetru od viška masnoća i smanjuje glad. Kemijska formula vode je H2O. Voda je tekućina bez boje mirisa i okusa. Najrasprostranjenija je tekućina na Zemlji ( 70% Zemljine površine ).
Neke od funkcija vode u našem organizmu :
-podmazuje organe i tkiva
-regulira temperature
-ispire otpadne tvari i toksine
-vlaži kožu
-hrani zglobove, kosti i mišiće
-prenosi nutrijente do vitalnih organa
Pijenje vode:
Žeđ nije pouzdan signal da vaše tijelo treba vodu, već ukazuje na to da je došlo do dehidracije organizma. Također, žeđ prestaje već i prije nego što je organizam primio dovoljnu količinu vode. Zbog toga je neophodno obratiti pozornost na dovoljnu konzumaciju vode svakog dana. Razna pića koja sadrže šećere, alkohol i druge otopljene tvari, samo povećavaju potrebu za vodom umjesto da je smanjuju, jer se prilikom njihove razgradnje troši voda.Jedino je čista voda najbolji način zadovoljavanja potreba organizma. Voda ima veću površinsku napetost nego što je napetost vode u stanici, pa voda sporo prodire u stanicu.To je osnovni razlog zbog kojeg ne smijemo dopustiti žeđ – dehidraciju stanica.Stalnom konzumacijom određene količine vode omogućavamo vodi dovoljno vremena da prodre u stanicu.
Vodu je potrebno piti malim gutljajima, tokom cijelog dana. Posebno je bitno popiti čašu čiste vode ujutro, odmah nakon ustajanja.
Smatra se da je minimalna dnevna potreba vode odraslog čovjeka sa slabom fizičkom aktivnošću oko 20-25 g po kilogramu tjelesne težine, što znači da čovjek od 75 kg treba minimalno dnevno popiti 1500-1875 g (1,5 – 1,9 litre) vode. Kod veće fizičke aktivnosti te kod većih temperatura zraka potrebna za vodom je znatno veća.
Vrste voda za piće i ponešto o svakoj od njih:
Destilirana ili demineralizirana voda je najčišća voda koja postoji. Voda je bez iona, elemenata u tragovima i nečistoća, koje su prisutne u izvorskoj ili vodi iz vodovoda. U ljekarnama, medicini, biologiji i kemiji se često rabi kao otapalo. Dobiva se destilacijom vode. Posjeduje sposobnost magneta. Ona može uzeti nataložene minerale (anorganske minerale koje su stanice tijela odbacile i koje su se nataložile u organizmu) i ukloniti ih iz organizma. Pročitala sam tekstove da destilirana voda “ispire” i organske minerale iz organizma koji su tijelu potrebni, kao i mišljenja da ne postoji voda ili bilo koja druga tekućina koja može “izlužiti” minerale iz stanica i tkiva tijela, čim su minerali kao organski elementi postali sastavnim dijelovima tijela.Tjelesne stanice i tkiva odbacuju samo anorganske mineralne tvari koje mogu uzrokovati začepljenja u arterijama ili još opasnije štete ako se ne izbace iz organizma. Postoji dosta stručnih mišljenja da je ovo voda života i jedina vrsta vode koja je pogodna za konzumiranje.
Izvorska voda.Iako se zbog povremenih infekcija upozorava na ispravnost ove vode postoji mišljenje da riječ je o najzdravijem obliku vode za piće. Ovakva voda je izrazito prozirna i čista, mada može biti i onečišćena mineralnim tvarima što potječu iz doticaja sa zemljom, tlom, stijenjem.
Izvorska voda dolazi iz podzemnog izvora i istječe prema površini. Iz tog razloga ne sadrži većinu onečišćenja koje se tipično nalazi u pitkoj vodi iz slavine. Voda iz potoka, rijeka i jezera ne ulazi u ovu kategoriju jer je gotovo nemoguće znati ne ulazi li neka nečistoća uzvodno od mjesta na kojem grabite vodu. Što se tiče pH, izvorska voda je neutralna i malo lužnata. Zbog toga bi ispijanje izvorske vode trebalo neutralizirati kiselost organizma i smanjiti štetu koju izazivaju slobodni radikali. Štiti zube i kosti. Pomoći će i da zubi i kosti ostanu jaki i dobre strukture tj. gustoće.
Voda iz slavine koju svakodnevno konzumiramo kroz razne napitke, koristimo za kuhanje ili izravno pijemo iz slavine potvrđena je kao zdravstveno ispravna da bi se mogla distribuirati javnim vodovodnim sustavom. No, činjenica je da kvaliteta vodovodne vode varira od mjesta do mjesta, odnosno od grada do grada te je naročito u većim gradovima lošije kvalitete – s velikim sadržajem klora i kamenca. Navedeno uvelike ovisi o stanju vodovodne instalacije, ali i sadržaju kemijskih primjesa koje se dodaju u vodu, poput klora ili natrijevog fluorida – te izravno utječu na kvalitetu vode, od vizualnog dojma do samog okusa ili mirisa.
U vodovodnim instalacijama (pogotovo starijim od 20 godina) mogu se nalaziti različiti oblici zagađenja kao što su teški metali (olovo, živa, cink, bakar, krom, nikal), hrđa, kamenac i druge, a koje također uvelike utječu na kvalitetu pitke vode. Udio željeza u vodi treba biti minimalnim jer se željezo (kao i drugi metali) povezuje s anorganskim spojevima te stvara toksično opterećenje za ljudsko tijelo.
Da li ste znali da je klor u plinovitom stanju bio korišten kao bojni otrov u I. svjetskom ratu, prije negoli je upotrijebljen za trovanje bakterija u našim vodovodima?
Opasni nusprodukti nastali kloriranjem vode nemaju ni okus ni miris. Ovi nusproizvodi u laboratorijskim istraživanjima uzrokovali su karcinom, reproduktivne probleme i smetnje u razvoju.
Fluor je jedan od najmoćnijih otrova koje poznaje čovjek. Natrijev fluorid pak, koristi se u vodovodima do gustoće 1.2 čestice na milijun.
Isti taj natrijev fluorid, ali u većoj koncentraciji, upotrebljava se za trovanje žohara i štakora te kao pesticid. Dodavanje natrijevog fluorida u vodovode počelo je 1939.
Bolesti prenosive vodom se povećavaju. Postrojenja gradske vode koriste dezinficijense kao klor za kontrolu prostiranja mikroba, no dokazi navode da su mnogi mikrobi otporni na klor.
Klorirana voda često je zaražena parazitima otpornim na klor što dovodi do oboljenja mnogo ljudi. Istraživači su došli do zaključka da je trećina svih gastrointestinalnih bolesti uzrokovana vodom za piće.
Naše zalihe površinskih voda ugrožene su ne samo od većih odlagališta i kemijskih postrojenja, nego i od malih pogona kao što su kemijske čistionice i servisne stanice.
Vjerovati ili ne svemu što se može pročitati o vodi iz slavine?! Ja osobno nisam na čisto sa svim dostupnim informacijama, ali svakako sam se zamislila i odlučila nastaviti sa čitanjem i informiranjem.
Filtrirana voda. Na tržištu danas postoje različiti sustavi filtriranja vode. Namijenjeni su za pročišćavanje vode od klora, nitrata, mehaničkih i koloidnih čestica, organskih nečistoća, teških metala, bakterija, Giardia cista, virusa.Jedan od njih je sustav suprotne osmoze. Princip sustava suprotne osmoze sastoji se u tjeranju vode pod visokim pritiskom kroz sintetičku polupropusnu membranu kako bi se smanjili anorganski minerali
Osim navedenog sutava postoji i filter s magnetom od crvene gline i FIR-infracrvenim modulom,koji raspolaže s čak 9 faza prirodne filtracije vode – kao u tlu. Vrši prirodnu filtracija vode kroz slojeve tla, mineralizaciju vode vulkanskim stijenjem i koraljima, te alkalizira vodu pH vrijednosti od 7,5 do 8,0.
Također postoji sustav filtriranja pomoću aktivnog ugljena , te pomoću aqualena- patentiranog vlakna s aktivnim srebrom koji je 10 puta jači od bilo kojeg aktivnog ugljena jer vlaknasta struktura u njemu se kombinira s tradicionalnom granuliranom.
Kišnica. U prošlo vrijeme ljudi su skupljali i pili kišnicu. Danas to više nije sigurno.
Kišnica može biti dobra kad napusti oblake, ali ne i nakon padanja kroz kilometre zagađenog zraka punog dima, smoga i industrijskog otpada.
Prokuhana voda.Kuhanje vode je godinama stara metoda dezinfekcije vode – ubija bakterije.
Ali, postupkom prokuhavanja dolazi i do povećanja koncentracije nitrata, soli, teških metala i drugih nečistoća u vodi. Bakterije koje su kuhanjem ubijene ostaju kao mrtva tijela i tako se unose u naše tijelo. Ta mrtva tijela čine plodno tlo za brzo širenje klica koje se već nalaze u vodi.
Prokuhavanjem vode ne otklanjaju se nikakvi anorganski minerali ili kemikalije.
Omekšivači vode obrađuju tvrdu vodu jednostavnom zamjenom tvrdih minerala poput kalcija i magnezija, natrijem.Uklanjanje takvih minerala omogućava sapunima i deterdžentima lakše otapanje.
Omekšivači imaju mali učinak na bakterije i ne odstranjuju sintetičke kemikalije niti teške metale poput olova. Omekšivači su ograničeni u svojoj svrsishodnosti pročišćavanja vode za piće.
Vortex antena je dvodimenzionalna pločica pomoću koje je moguće usaditi „memoriju“ vodi, tako da se iskoristi energija i potpuna informacija koju sadrži Sunce, zvijezda koja je upravljala razvojem i pravcem cijele evolucije života na Zemlji. Istraživanja dr Jacquesa Benvenista pokazala su da voda prenosi informacije koje su životno važne i djeluje na tjelesne procese, dok je Masaru Emoto na još zorniji način pokazao da će ovaj medij života reagirati i na složene ljudske emocije. Načini su usađivanja memorije u vodu različiti, a jedan je od najboljih uporaba ovih struktura koje je u njihovoj prvobitnoj formi testirao stanfordski doktorand dr Chris Duffield. Dodavanjem izvornoj formi simbola koji imaju osobito snažan utjecaj na kolektivnu svijest postigli smo efikasnost vortex antene čije je prianjanje uz tijelo pokazivalo dramatičan skok energije u akupunkturnim meridijanima, čak i u ljudi čija je fizička konidicija besprijekorna.
Najbolji je primjer za to Mirko Filipović – Cro Cop.
Mišljenja oko najčišće vode
Smatra se da je najčistija voda koja se crpi sa dubine od 400 m i više. Ova voda najmanje je podložna kontaminaciji usljed različitih atmosferskih promjena, jer se do te dubine prilično pročisti a zadrži svoje korisne sastojke. Nadzemna voda, voda iz rijeka i izvora je podložna kontaminaciji od površinske vode.
Postoje mišljenja i oko toga da voda koju pijemo treba biti živa voda. Detalje o tim terminima i njihovom značenju možete naći na interentu i u raznoj literaturi o vodi.
Traženje apsolutno zdrave i čiste vode je kao traženje svetog grala. Na vama kao korisnicima vode je da odlučite s kojim od stručnih mišljenja najviše rezonirate i da postupate prema svom uvjerenju.
Petra Gerić
(Stavovi izneseni u autorskim kolumnama i komentarima, ne odražavaju stavove uredništva, već su to osobni stavovi autora pojedine kolumne i komentara.)