San je jedna od najvažnijih prirodnih potreba čovjeka. O tome koliko nam je sati sna dnevno potrebno postoje razne teorije. Smatram da je riječ o individualnoj potrebi, ali ne treba zanemariti znanstvena istraživanja čiji rezultati potvrđuju da nedostatak sna može utjecati na psihičko i fizičko zdravlje čovjeka.
Istraživanja su pokazala da je kod spavanja svega 3-5 sati dnevno ili manje organizam manje otporan na stres, usporavaju se kognitivne funkcije, gubi se memorija, te je primijećen disbalans hormona. Hormon melatonin (najjači antioksidans u tijelu) stvara se u tami i noću te svako odgađanje sna smanjuje njegovu razinu u krvi. Budući da melatonin uklanja slobodne radikale i sprječava oštećenje stanica, uslijed njegovog nedostatka čovjek je podložniji nastanku mnogih bolesti. Uslijed nedovoljne količine sna tijelo nije u stanju da pravilno apsorbira ugljikohidrate kao ni da procesuira glukozu, što na kraju dovodi do povećane količine inzulina. Ako osoba dulje vremena provodi neispavana, odnosno ako ima loše navike spavanja, to može dovesti do raznih bolesti kao što su depresija, šizofrenija, razni hormonalni poremećaji itd. Jedno istraživanje je također otkrilo da se zbog neispavanosti naš mozak smanjuje jer sadrži sve manje moždanih stanica.
Pojedinci su uspjeli da smanje broj sati koje provedu u snu dnevno, a da nemaju posljedica za zdravlje. To su uspeli tako što su promijenili način na koji spavaju, odnosno, uveli su višefazno spavanje.
Nikola Tesla spavao je svega 2 sata noću i jednom poslijepodne po 20 minuta. Leonardo da Vinci je spavao 15 minuta na svaka četiri sata. Kao rezultat, spavao je samo sat i pol na dan. Margaret Thatcher spavala je samo 4 sata svake noći, a neki izvori navode da je Napoleon Bonaparte spavao samo od 12 do 2 sata noću i od 5 do 7 ujutro. Unatoč maloj količini sna ostvarili su velika postignuća u životu.
Svaka čast njima, ali ja bez svojih cca 7h dnevno ne funkcioniram kroz dan sa punim kapacitetom.
Što se događa kada spavamo i kroz koje faze sna prolazimo?
Prilikom spavanja snižava se temperatura tijela,potrošnja kisika opada za oko 8%, a mišići i živci u tijelu se opuštaju. Zabluda je da se naš mozak prilikom spavanja odmara, naprotiv, on je itekako aktivan. Tijelo se odmara dok mozak procesuira razne informacije i iskustva prikupljena tijekom dana kao i neke podsvjesne sadržaje prikupljene tijekom našeg života. Spavanje nam omogućava da se očistimo od nagomilanog životnog stresa nakupljenog u našoj svijesti koji sprečava naš mentalni i spiritualni razvoj. Možemo reći da postom čistimo tijelo od nečistoća, dok zdravim snom i meditacijom čistimo svoj um.
Postoje tri osnovna stanja svijesti, a to su: budno stanje, sanjanje i spavanje bez snova.
Ta tri stanja se međusobno izmjenjuju kroz naš svakodnevni život, a popraćena su Alfa, Beta, Theta i Delta moždanim valovima. Moderna znanost podijelila ja spavanje na 4 stadija koje se ponavljaju 4 – 6 puta uzastopce tijekom noći, dok se sam proces sanjanja sastoji od dvije faze. To su REM i n-REM faza.
Prvi stadij se javlja kad legnemo na spavanje, tijelo se polako opušta i u mozgu se javljaju Alfa valovi. Alfa i Beta valovi odgovaraju budnom stanju svijesti i inače se javljaju prilikom dnevne aktivnosti, kada smo opušteni ili radimo nešto kreativno. Ovaj stadij traje oko 10 minuta.
Kod drugog stadija tijelo se potpuno opušta te se u mozgu pojavljuju Theta valovi koji se povezuju sa sanjanjem. Ovo stanje traje oko 15 minuta.
Nakon ovoga započinje pravi duboki san tijekom kojeg se usporava disanje i otkucaji srca postaju lagani. Moždani valovi poprimaju dugu amplitudu i male frekvencije. Te valove nazivamo Delta valovi. Krv se preusmjerava u mišiće i obnavljaju se tkiva i organi. U ovom stanju se javlja spavanje bez snova. Spavanje bez snova djeluje jako okrepljujuće na organizam.
U četvrtoj fazi više od 50% vremena mozgom prevladavaju delta valovi.
Nakon otprilike 90 minuta spavanja prelazi se u prvu REM fazu. Kod ove faze dolazi do brzog pokretanja očiju po čemu je ona i dobila ime (Rapid eye movement). Oči se pokreću zbog mentalnih slika koje mozak procesuira, a disanje i puls se također ubrzavaju. Ako nekoga probudimo usred REM faze bit će nam u stanju reći da je upravo nešto sanjao, a vjerojatno će se i moći sjetiti snova.
Nadam se da ćete nakon ovih informacija cijeniti i upamtiti važnost dobrog i kvalitetnog sna jer je odmoreni mozak zapravo najzdraviji mozak
Piše: Petra Gerić
(Stavovi izneseni u autorskim kolumnama i komentarima, ne odražavaju stavove uredništva, već su to osobni stavovi autora pojedine kolumne i komentara.)
Slične savjete, osim na stranicama OGportala možete pronaći i na Facebook stranici Aroma Beautique