OGportal je prije nekoliko dana objavio članak pod naslovom “Rasol, fekalije i uginule ribe plivaju kraj “ogulinskog mora”.
Pitanja o tome poslali na nekoliko adresa, a prvi nam je odgovor stigao od vodopravna inspekcije Državnog inspektorata, koja kaže da do sada nije zaprimila prijavu koja se odnosi na odvodnju otpadnih voda u Salopek Selu.
“Na sve navedeno odgovoriti ćemo Vas nakon što se provede inspekcijski nadzor. Vodopravna inspekcija državnog inspektorata inspekcijski nadzor će obaviti u najkraćem mogućem roku”- ističe se u njihovom odgovoru, koji je stigao vrlo brzo.
Dežurni inspektor zaštite okoliša navodi:
“Problematika vezana za ispuštanje fekalija u nadležnosti je vodnog redarstva javnog isporučitelja vodnih usluga, kako je propisano odredbama članka 81. Zakona o vodnim uslugama (“Narodne novine”, br.
66/19).
Slijedom navedenog upućujemo Vas da se za prijavu navedenih nepravilnosti obratite nadležnom komunalnom i vodnom redarstvu Vaše općine.”
Iz Karlovca, od voditeljice ispostave Hrvatskih voda Biljane Željeznjak saznajemo:
“Nismo upoznati sa ovim događanjima.
U međuvremenu nas je kontaktirala i vodopravna inspekcija, koja je nadležna za onečišćenja vodotoka te zatražila obilazak lokacije iz Vašeg upita. Vodočuvar je upućen na obilazak predmetne lokacije.
Na dio Vašeg upita koji se odnosi na radove održavanja Zagorske Mrežnice naglašavam da se nasipi uz Zagorsku Mrežnicu jednom godišnje pokose.
Za sva ostala pitanja stojimo na raspolaganju.”
Odgovor iz Udruge proizvođača kiselog zelja o zbrinjavanju rasola koje smo pitali na koji način proizvođači kiselog zelja vrše zbrinjavanje rasola i rade li to svi na ispravan način, poslao nam je predsjednik Marinko sabljak, koji među ostalim navodi da se do prošle godine pouzdano znalo da je najveći prerađivač kiselog zelja ispuštao rasol u odvodni kanal. Po njegovim saznanjima, to više ne radi, jer se svakodnevno može vidjeti njegov traktor sa cisternom kako odvozi rasol iz pogona, što prije nije bio slučaj. Ostali prerađivači također imaju cisterne i odvoze rasol iz svojih sabirnih jama i zbrinjavaju ga na oraničnim površinama kako je to i predviđeno “Studijom o zbrinjavanju rasola”. Da li najveći prerađivač ponekad prekrši pravilo i pusti dio rasola u odvodni kanal ne zna. Ostali prerađivači to ne rade…
“Po slici u članku bi se dalo zaključiti da su ipak radi o fekalijama. Uglavnom, znam da prerađivači odvoze rasol u polje, a da li netko ispušta fekalije nisam siguran”- zaključuje Marinko Sabljak.
Na internetu smo pronašli nekoliko primjera elaborata zaštite okoliša i utjecaja na okoliš kod objekata koji služe za kiseljenje zelja i radi boljeg razumijevanja tematike prenosimo neke diielove :
“Odvodnja otpadnih voda riješit će se internim razdjelnim sustavom odvodnje i to:
Oborinske otpadne vode s krovnih i manipulativnih površina ispuštat će se u okolni
teren u obuhvatu katastarske čestice na kojoj se planira zahvat, uz uvjet da otjecanje ne čini
štetu susjednim parcelama.
Sanitarne otpadne vode će se zasebnom vodonepropusnom sanitarnom
kanalizacijom odvoditi u vodonepropusnu sabirnu jamu bez preljeva, koja će se periodički
prazniti u dogovoru s nadležnim komunalnim poduzećem.
Tehnološke otpadne vode – rasol, aplicirat će se na poljoprivrednim površinama
sukladno Studiji „Mogućnost primjene rasola u gnojidbi kupusa“, Agronomski fakultet, Zavod
za ishranu bilja, Sveučilišta u Zagrebu, prosinac 2013. godine, u svrhu gnojidbe kupusa.”
Odgovor iz Vodovoda i kanalizacije dobit ćemo nakon što se direktor vrati sa službenog puta.
.