Psihičko zdravlje jednako je važno poput fizičkog i o njemu valja voditi računa jednako kao o prevenciji zaraze virusom. Činjenica je da se od pojave virusa osjeti osjećaj tjeskobe i napetosti, te osjećaj globalne anksioznosti.
Donosimo nekoliko načina koji nam mogu pomoći u ovoj situaciji:
Smanjiti konzumaciju vijesti
Vrlo je važno procijeniti relevantnost i istinitost informacija, te se ne prečesto izlagati vijestima. Usmjeriti se na znanstvene izvore te provjerene stranice. Potrebno se ne „uloviti“ da smo se usmjerili samo na negativan aspekt, a pritom zanemarujući pozitivan aspekt informacija (npr. broj ozdravljenih osoba).
Savjetuje se vijesti pratiti dva puta dnevno, što se može u onim trenucima kada se javnosti obraća Nacionalni krizni stožer ( 9 i 16 sati).
Imati jasnu strukturu dana
Ljudi su bića koji dobro funkciniraju u rutini. Znamo koja su svakodnevna nepisana pravila našeg dana, koje aktivnosti volimo raditi i sl.
Dobro je u novonastaloj situaciji napraviti plan sa sitnim poslovima, npr. pospremanje, rad u vrtu, čitanje knjige, gledanje televizije. Dobro je odabrati jednu aktivnost koja će dati osjećaj svrhe tom danu. Napraviti svoj mikrosvijet koji npr. može izgledati; ustajem u 8 sati, u 8:30 doručkujem, u 9 slušam vijesti, nakon toga radim to i to.
Maknuti pažnju s vlastitih tjelesnih senzacija
Navedeno se odnosi da ne pričamo samo o koronavirusu, iz razloga što će usmjerenost na samo sebe dovesti do anksiozne osjetljivosti te ćemo postati preosjetljivi na tjelesne senzacije u tijelu (npr. lupanje srca, znojenje i sl), što će samo povećati nelagodni osjećaj.
Održavati socijalnu mrežu i povezivanje s okolinom
Iako smo ograničeni s kretanjem, društvene mreže i internet aplikacije nam omogućuju da nismo u potpunosti izolirani te su nam oni u ovoj situaciji dragojeni za ostanak u kontaktu s drugim, dragim ljudima.
Budimo optimistični
Pokazano je da optimizam i smijeh podižu imunološki sustav, što je vrlo bitno u ovoj situaciji. Pokušajmo u svakom trenutku situaciju sagledati s druge, pozitivnije perspektive
Upravljanje svojim osjećajima
U ovoj se situaciji mogu zamjetiti brojne misli koje imaju formu „što ako“. Npr. „što ako nisam dovoljno oprao ruke“; „što ako ovo nikad ne završi“; „što ako netko moj oboli“ i sl. Ovaj je vrtlog misli uistinu emocionalno isrcpljujuć te nije koristan iz razloga što nam neće pomoći u razumjevanju sitacije i u planiranju ponašanja. Iz tog je razloga potrebno zaustaviti takve misle-svjesnim skretanjem misli na neku drugu, ugodniju temu, otići popiti vode, brojiti do npr .pet, uzeti mobitel i krenuti nešto pregledavati i sl.
Važno je naglasiti da je potrebno ovu situaciji gledati ne kao nešto što više ne možemo, odnosno ne kao gubitak, već kao priliku. U ovoj situaciji možemo ostvariti sve ono što nismo dosad uspjeli odraditi, npr. posaditi cvijeće, pospremiti kuću, posvetiti se sebi, posvetiti se svojim dragim ljudima, završiti poslovne obveze i sl.
Puno se stvari promijenilo u našim životima, no neke su ipak ostale iste: i dalje se može uživati u životu, voljeti se , pripadati jedni drugima i naći dnevnu dozu optimizma- samo na malo drukčiji način.
Ukoliko netko želi pomoć i/ili savjet u ovoj situaciji, slobodno nek se obrati na bilo koji od kontakata: 099/789-7855, [email protected], inbox Facebook stranice Lovris za psihodijagnostiku i savjetovanje ili inbox Facebook profila Ines Galetić.
Nadalje, kod određenog je broja ljudi koji imaju neku psihičku tegobu, ova situacija dovela do toga da nisu u mogućnosti nastaviti svoj tretman, ili je ova situacija dovela do povećanja psihičkih tegoba kod nekih osoba, pri čemu je moguć tretman telefonskim putem, odnosno videopozivom.
Za sve informacije stojim na raspolaganju!
Psihologinja Ines Galetić Žagar, mag.psych
Vlasnica Lovris za psihodijagnostiku i savjetovanje