Psiholog Ivan Sušanj – Utjecaj pandemije koronavirusa na mentalno zdravlje

Utjecaj pandemije korona virusa na mentalno zdravlje i mogućnost pojave PTSP-a
Zarazna pandemija korona virusa može izazvati niz stresnih reakcija (pojačanu uznemirenost, anksioznost, nesanicu, itd.), stigmatizaciju, zdravstveno rizična ponašanja kao što su pretjerana konzumacija alkohola, duhana ili drugih sredstava ovisnosti te pojava psihosomatskih simptoma. Sve to može značajno narušiti naše mentalno zdravlje. Obzirom da se epidemija korona virusa privodi kraju te dolazi do popuštanja sigurnosnih mjera koje su izdane s ciljem sprječavanja širenja zaraze to ne znači da će svi problemi nestati povratkom u naš normalni svakodnevni život već postoji opasnost od pojave niza psiholoških poremećaja kao što su depresivni i anksiozni poremećaj te posttraumatski stresni poremećaj (PTSP).

Što je mentalno zdravlje/PTSP?

Govoreći o zdravlju, ne mislimo samo na odsustvo bolesti ili slabosti tj. nemoći već mislimo i o stanju potpunog tjelesnog, psihičkog i društvenog blagostanja. Za razliku od zdravlja, mentalno zdravlje se određuje kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoj puni potencijal te se može nositi uspješno s uobičajenim životnim stresnim situacijama. Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja. Mentalno i tjelesno zdravlje čvrsto su međusobno povezani i jednako su važni. Kada govorimo o depresiji, anksioznosti, opsesivno kompulzivnom poremećaju, paničnim napadima itd., zapravo govorimo o bolestima mentalnog zdravlja.
Kada govorimo o PTSP-u kod ljudi najčešće prva asocijacija je domovinski rat te ljudi koji su sudjelovali u njemu. PTSP je anksiozni poremećaj koji se može javiti i kod osoba koje nisu sudjelovale u domovinskom ratu već su same svjedočile ili proživjele neki traumatski događaj. Osobe koje pate od PTSP-a osjećaju napetost i strah čak i kada nisu više u opasnosti mogu ga osjećati i kada se nađu u situaciji koja ih podsjeti na traumatičnu situaciju koju su doživjeli.

Posljedice pandemije korona virusa na mentalno zdravlje

Osim samog straha od zaraze, pandemija korona virusa ima puno šire implikacije te se po njenom završetku, kao posljedica, predviđa pojava cijelog niza mentalnih poremećaja. Možemo slobodno reći da je pandemija utjecala na sve aspekte našeg života: osobnog, obiteljskog, društvenog i poslovnog. Uvedene mjere : ograničenje kretanja, socijalna distanca, rad od kuće, “online” nastava, promjena dnevne rutine sigurno su u većem ili manjem omjeru utjecale na naše mentalno zdravlje te smo se u kratkome vremenu trebali prilagoditi novonastaloj situaciji. Nakon početnih briga i usvajanja znanja o korona virusu, uslijedile su brige zbog posljedica koje je ova pandemija ostavila na ekonomskom, društvenom, obiteljskom i obrazovnom planu. Pandemija će na svakog od nas drugačije djelovati. Neke osobe su otpornije na stresne situacije te će se lakše nositi sa novonastalom situacijom od osoba koje su podložnije stresu kod kojih se očekuje pojava simptoma nekog od mentalnih poremećaja. Ishod ovisi prvenstveno o obilježjima ličnosti pojedinca. Već se u ranijim krizama uočilo da su neke osobe otporne i da se u kriznim situacijama dobro nose s blagim simptomima mentalnog poremećaja ili s blagim simptomima koji ne utječu na njihovo funkcioniranje dok neke osobe u kriznoj situaciji razviju simptome mentalnog poremećaja, ali isti se brzo povuku. Tek kod manjeg dijela unesrećenih ne dolazi do oporavka već simptomi traju godinama nakon nesreće i uzrokuju kroničnu disfunkciju.

Mentalni poremećaji kao posljedica pandemije korona virusa

Kao i kod drugih kriznih situacija i kod pandemije korona virusa očekivan je razvoj različitih mentalnih poremećaja. Očekivani mentalni poremećaji koji se mogu razviti kao posljedica pandemije korona virusa su:
PTSP – anksiozni poremećaj od kojeg pate osobe koje su doživjele ili svjedočile nekom traumatskom događaju. Kada govorimo o pandemiji korona virusa, PTSP se češće javlja kao posljedica same bolesti, straha od zaraze te se stoga PTSP češće očekuje kod osoba koje su bile zaražene i koje su imale teže simptome, ali i kod članova njihovih obitelji. Takve osobe bit će zaokupljene proživljenim događajima u mislima, snovima, kao i u situacijama koje ih podsjećaju na iste. Česti simptomi su i izbjegavanje situacija/osoba koji ih podsjećaju na traumatski događaj, izostanak emocija, povlačenje, nesanica, razdražljivost, napadi bijesa, smetnje koncentracije, pesimizam, osjećaj beznađa, i sl.

Depresija – jedan od očekivanih psihičkih poremećaja nakon pandemije. Mjere koje su bile poduzete s ciljem kontrole širenja zaraze korona virusom mogu rezultirati gubitkom socijalne mreže vezane za prijatelje, obitelj, partnere i druge društvene grupe. Nekim osobama će biti ugroženo radno mjesto ili će izgubiti posao što će zasigurno utjecati na njihovu ekonomsku i financijsku sigurnost. Zbog toga mnogi će planovi i želje ostati neostvareni, a u najtežim situacijama i sama egzistencija bit će dovedena u pitanje. Navedeno može rezultirati tugom, depresivnim raspoloženjem, gubitkom volje i interesa, poremećajima sna i apetita, padom samopouzdanja uz samooptuživanjem te suicidalnim rizikom. Sve ranije navedeno simptomi su depresije. Ukoliko su simptomi prisutni duže vrijeme te ometaju svakodnevno funkcioniranje pojedinca, tada je toj osobi potrebna stručna pomoć.

Bolesti ovisnosti – često se zna dogoditi da osobe u stresnim situacijama same posežu za antidepresivima i sedativima s ciljem olakšanja napetosti, anksioznosti, odnosno pomoću alkohola, duhana i drugih psihoaktivnih tvari pokušavaju umanjiti razinu anksioznost i stresa. Navedeni simptomi kao što su tjeskoba, nesanica, nemir, razdražljivost, smetnje koncentracije, napadi plača i sl., znaju biti vrlo intenzivni i neugodni. Shodno tome, kod nekih ljudi koji pokušavaju sami sebe liječiti, doći će do razvoja ovisnosti te je u tim situacijama potrebno potražiti pomoć stručnjaka (psiholog/psihijatar).

Osim PTSP-a, depresije i bolesti ovisnosti nerijetko se javljaju i opći anksiozni poremećaj, strah od smrti, panični poremećaj, fobije, somatoformni poremećaji i somatski simptomi kao što su glavobolja, umor, bolovi u trbuhu i kratak dah.
Stručnu pomoć potrebno je zatražiti ako neki od simptoma traju duže, pogoršavaju se te utječu na funkcioniranje osobe na obiteljskom, poslovnom i osobnom planu. U tom se slučaju preporuča potražiti savjet ili pomoć stručne osobe.
Ukoliko imate upite ili prijedloge, odnosno želite zakazati termin možete se obratiti na broj mob: 099/534-7049 ili na email [email protected]. Prilikom zakazivanja termina nije vam potrebna uputnica, a sve su usluge besplatne.

Facebook Comments