Iako “Družba Braće Hrvatskog Zmaja” godišnje prosječno od Ministarstva kulture osigura pola milijuna kuna za obnovu Starog grada Ozalj, on iz godine u godine infrastrukturno postaje sve zapušteniji.
Zavičajni muzej Ozalj, osim neizvjesnosti zbog mogućeg gubitka prostora u Starom gradu, o čemu je KAportal već izvještavao, gotovo svakodnevno susreće se s mnogim infrastrukturnim problemima koji utječu na samo djelovanje muzeja.
Također, pošto im vlasnik, Družba „Braće Hrvatskog Zmaja“, ne dozvoljava korištenje bilo kakvog prostora izvan trenutnog najma muzeja, čime su jasno dali do znanja kako ne namjeravaju dozvoliti širenje muzejske djelatnosti na prostoru Starog grada, automatski je spriječen i razvoj Zavičajnog muzeja.
Infrastrukturnu problematiku s kojom se bori Zavičajni muzej Ozalj iznio je ravnatelj Stjepan Bezjak u godišnjem izvještaju Gradskom vijeću Grada Ozlja, ponavljajući pritom kako su ona konstanta u zadnjih par godina.
Jedna od njih, kako stoji u izvješću, su neispravne električne instalacije na prostoru cijelog Starog grada, nemogućnost isključenja struje jer nema sklopki, polovica utičnica ne radi ili se odvajaju od zida, žice od struje prolaze kroz zidove i po zidu, a zamotane su u plastične cijevi, pik traku ili selotejp.
Ulazna kula koja je interesantna gostima zatvorena je i u ruševnom stanju, strujnu instalaciju u tom djelu pojeli su štakori, pa je ponovno rađena ali nije zaštićena. Kako kod većih nevremena dolazi do udara groma u Stari grad, a zbog neadekvatne zaštite, dolazi do izgaranja telefonskih linija i alarmnog sustava, kamera, što dodatno onemogućuje rad muzeja i ostavlja grad nezaštićenim.
Inače, Zavičajni muzej Ozalj plaća ukupne troškove za struju na cijelom objektu unatoč tome što vlasnici trenutno imaju zaposlenu osobu i što se dio Starog grada komercijalizirao te se tu nerijetko organiziraju svadbena događanja.
Kod troškova vodoopskrbe, ista je stvar kao i sa strujom, plaća je muzej. No, vodovodne cijevi su dotrajale, ventili ne rade, ne postoji hidrant u slučaju požara.
– Dimnjaci nemaju otvor za čišćenje u potkrovlju te se čiste u galeriji i tako se oštećuje prostor. Samim time, na njima se otvaraju otvori tako da dim i iskre mogu zapaliti potkrovlje. Krov je ispravan samo na južnom i istočnom krilu grada. Prijelaz krova između Babonić kule i južnog krila prokišnjava i u prizemlju je poslije kiše cijeli bazen vode. Prozori na sjevernom krilu zgrade su uništeni, a na južnom dijelu su dotrajali. Podovi u uredima na prvom katu južnog krila propadaju, puca parket i zidovi, pa tako sa stropa ponekad sipa pijesak iz međukatnih stropnih konstrukcija, stoji dalje u izvješću.
Sva ta problematika ne bi bila sporna kada u zadnje tri godine vlasnici, Družba Braće Hrvatskog zmaja, ne bi od Ministarstva kulture osigurala gotovo 1,5 milijuna kuna za obnovu kulturne baštine u Starom gradu Ozalj, od čega na godišnjoj razini osigurava gotovo jedina, od prijavljenih korisnika, maksimalni iznos dodijeljenih sredstava.
Kako se u ovakvim okolnostima Zavičajni muzej Ozalj ne može osloniti niti na jedan značajniji projekt u Starom gradu, ravnatelj Bezjak napominje kako su stoga fokusirani na projekte van matičnog muzejskog prostora. Jedan od njih je i revitalizacija Etno parka, kao i arheološka istraživanja s kojima je muzej započeo prošle godine.(KAportal)