Psiholog Ivan Sušanj – Aspergerov sindrom

Aspergerov sindrom je neurobiološki poremećaj čija je glavna karakteristika nesposobnost razumijevanja kako adekvatno funkcionirati u društvu. Osobe s Aspergerovim sindromom percipiraju svijet drugačije od ostalih te nas druge smatraju čudnim i zbunjujućim. Ime je dobio po fiziologu Hansu Aspergeru te je 2013. godine u novom izdanju DSM – 5 dijagnostičkog priručnika svrstan u kategoriju poremećaja iz spektra autizma.
Važno je istaknuti glavne razlike između autizma i Aspergerovog sindroma. Autizam je komplicirani i složeni neurorazvojni poremećaj koji obuhvaća sve aspekte dječje osobnosti. To uključuje komunikaciju, motoriku, ponašanje i učenje. Najizrazitija karakteristika dječjeg autizma je povlačenje u „svoj svijet“ koji je nedostupan vanjskim utjecajima. Uz deficite u intelektualnom funkcioniranju, socijalnim i interpersonalnim odnosima, redovito se javlja i izrazit otpor prema svakoj promjeni u dnevnoj rutini ili okolini. Sa druge strane kod djece sa Aspergerovim sindromom simptomi su manje izraženi, nema zastajanja u govoru, a kognitivne sposobnosti su jednake ili čak i bolje od “normalnih” pojedinaca što znači da su njihove sposobnosti za učenje jako dobre. Pošto osobe s Aspergerovim sindromom često svijet oko sebe percipiraju drugačije od drugih treba imati na umu da njihovo ponašanje koje se često zna interpretirati kao nepristojno ili namjerna grubost, nije odraz lošeg odgoja već neuroloških razlika.
Sindrom je karakteriziran sa poteškoćama u društvenoj interakciji i ograničenim, stereotipnim interesima i aktivnostima. Za razliku od nekih oblika autizma, u kojima dijete ne pokazuje želju da ostvaruje komunikaciju s vanjskim svijetom/drugim osobama (”živi u svom svijetu”) djeca s Aspergerov sindrom karakterizira nemogućnost ostvarivanja socijalnih interakcija unatoč njihovoj želji za ostvarivanjem komunikacije. Pojedince s Aspergerovim sindromom opisuje nedostatak empatije i nemogućnost razumijevanja drugih što ima predstavlja veliki problem prilikom uspostavljanja socijalnih kontakata. Pošto kod djece s Aspergerovim sindromom nema zaostatka u kognitivnim sposobnostima i govoru njega je puno teže dijagnosticirati od ostalih oblika autizma. Prvi simptomi se počinju primjećivati polaskom u vrtić ili školu gdje djeca počinju osvarivati značajne društvene interakcije.
Češće se javlja kod dječaka, prvi simptomi poremećaja mogu se primjetiti već oko 3. godine života, iako se dijagnoza u većini slučajeva postavlja nešto kasnije, najčešće između 5. i 9. godine. Za sada se ne zna njegov točan uzrok, no provedena istraživanja ukazuju na ulogu genetike tj. nasljeđa.
Neka od obilježja Aspergerovog sindroma su:
• manjkavost neverbalne komunikacije
• motorička nespretnost i neusklađeni pokreti
• zaokupljenost samim sobom i svojim svijetom
• pretjerana okupacija jednim ili više područja interesa (npr. svemir, matematika, automobili, itd.)
• poteškoće s ostvarivanjem socijalnih interakcija
• poteškoće u iščitavanju neverbalne komunikacije (izrazi lica, kontakt očima ili pokreti ruku)
• fasciniranost detaljima
• neuspjeh u ostvarivanju vršnjačkih odnosa primjernih dobi
• manjak suosjećanja i razumijevanja za druge
S druge strane, unatoč problemima s kojima se susreću osobe s Aspergerovim sindromom pojedinci imaju često izvrsnu memoriju i sposobnost pamćenja podataka te znaju biti izuzetno uspješni u određenom području za koje pokažu zanimanje. Često su uspješni u matematici, programiranju i znanosti, imaju posebne predmete interesa u kojima postanu stručnjaci, vide i zapamte detalje nekih stvari koji promaknu drugim ljudima, dobri su u pamćenju zakona, sistema i važnih činjenica. Za mnoge poznate znanstvenike i umjetnike pretpostavlja se da su imale poznatih osoba Aspergerov sindromom: Robin Williams, Abraham Lincoln, Warhol, Amadeus Mozart, Albert Einstein. Specifično ponašanje osnivača Facebooka Marka Zuckerberga također se pripisuje Aspergerovu sindromu.
Za što učinkovitiju terapiju važno je što ranije prepoznati simptome te uz pomoć stručnjaka postaviti dijagnozu. U tom slučaju puno simptoma se može ispraviti raznim oblicima terapije. Psihoterapija je najviše usmjerena na poboljšanjem simptoma i funkcija, fokusirajući se na nedostatke u vještini komuniciranja, opsesivne ili repetitivne postupke te fizičku nespretnost.
Ukoliko imate upite vezane uz temu članka ili prijedloge za neku drugu temu ili želite zakazati termin možete se obratiti na broj mob: 099/534-7049 ili na email [email protected] Prilikom zakazivanja termina nije vam potrebna uputnica, a sve su usluge besplatne.

Facebook Comments