Aktualno Magazin Psihopomoć S vama kroz svaki dan

Psiholog Ivan Sušanj – Stres

Svatko od nas je tijekom života doživio stresnu situaciju ili bio pod stresom. Svi smo čuli za stres i o njemu se puno priča pogotovo u današnje vrijeme epidemije COVID-a 19. Za stres se govori da je najteža bolest 21. stoljeća. No, kada pokušamo dati definiciju stresa obično ne znamo kako bi ga točno definirali. Teško je govoriti o jednostavnoj definiciji stresa budući za svakog od nas u različitim situacijama stres može značiti različite stvari. Stres je isključivo subjektivni doživljaj. Stres je stanje koje nastaje kada je osoba suočena s događajima ili situacijama koje smatraju prijetećima svojoj dobrobiti ili koje od njih traže ulaganje posebnih napora kako bi udovoljili zahtjevima koji se pred njih postavljaju. Koju razinu stresa u određenoj situaciji će osoba doživjeti ovisi o procjeni svoje ugroženosti u određenoj situaciji te svoje sposobnosti da se s tom situacijom nosi.
Prilikom procjene određene stresne situacije osoba procjenjuje “što ova situacija znači za mene” (primarna procjena) i “mogu li se nositi s tom situacijom” (sekundarna procjena). Ako osoba, na osnovi takve sekundarne procjene, zaključi da je sposobna svladati neki zadatak, riješiti problem ili promijeniti situaciju u svoju korist, prijetnja se pretvara u izazov. Pojedinac tada zaključuje da će, uz ulaganje dodatnih napora, svojih sposobnosti i znanje postići za sebe nešto povoljno.
Često čujemo za izraz „bori se ili bježi“ (na engleskom fight or flight), pri čemu se radi o procjeni situacije u kojoj osoba odlučuje hoće li se suočiti ili pobjeći. Osim što aktivira cijeli sustav hormonskih signala, takav automatski odgovor nudi trenutno rješenje za situaciju koja se smatra opasnom i ugrožavajućom. Važno je istaknuti da ono što je za jednu osobu stresno, za drugu uopće ne mora biti, dakle govorimo o subjektivnom pogledu na situaciju/događaj.
Stres utječe na naše psihičko i fizičko zdravlje. Stresne situacije aktiviraju uznemirenost i negativne emocije. U isto vrijeme dolazi do promjena imunoloških funkcija te raznih promjena u organizmu koje mogu rezultirati narušenim zdravljem. U stresnoj situaciji dolazi do aktivacije adrenalina i kortizola koji prodiru kroz cijelo tijelo. Aktivacija adrenalina i kortizola dovode do ubrzanog otkucaja srca, mobiliziranja masti i šećera te se javlja brza reakcija fokusiranja pažnje na objekt koji predstavlja opasnost. Nakon toga aktiviraju se mišići za kretanje, odnosno za bijeg iz situacije ili ulazak „u borbu“ s njom. Nakon stresne situacije potrebno je neko vrijeme da bi se tijelo smirilo.
Dugotrajno ili ponavljano negativno reagiranje na stres može imati brojne štetne fizičke i psihičke posljedice, uključujući karcinom, kardiovaskularne bolesti, seksualne smetnje, probleme sa spavanjem, kožne bolesti i sl. Također može dovesti i do problema sa spavanjem, problema sa koncentracijom, pojave anksioznosti, depresije ili osjećaja nesigurnosti. Nažalost, čini se da je svakodnevni stres pogotovo otkada traje pandemija COVID-a 19 postao osnovno obilježje svakodnevnog života. No, ovdje je važno istaknuti da nismo nemoćni na utjecaj stresa. Važno je na koji se način osoba koja je izložena stresu zna nositi sa tom situacijom tj. koje strategije primjenjuje u prevladavanju stresa, kakva joj je struktura ličnosti (lakše se ili teže nosi sa stresom) i koliku socijalnu podršku ima.
Stres se dijeli na akutni i kronični. Akutni stres se brzo javi i brzo prođe te on ne ostavlja ozbiljne posljedice, no s druge strane kroničan stres može ostaviti vrlo ozbiljne posljedice. Osobe koje pate od kroničnog stresa su već neko vrijeme pod pritiskom kojemu se ne mogu oduprijeti (npr. učestali bračni problemi, problemi na radnome mjestu). Drugim riječima, njihovo doživljavanje stresa je gotovo svakodnevno zbog čega posljedično imaju brojnih psihičkih i fizičkih problema. Uz podjelu na akutni i kronični stres on se dijeli i na brojnost osoba na koje utječe:
a) kataklizmički stresori – koji djeluju na cjelokupnu populaciju, npr. aktualna pandemija korona virusom, rat, potres i sl.,
b) osobni stresori – koji su također jakog intenziteta, no pogađaju pojedinca, npr. smrt voljene osobe, saznanja o vlastitoj teškoj bolesti, gubitak radnog mjesta i sl.,
c) svakodnevni stresori – dugotrajni repetitivni događaji koji čine dio svakodnevnog života; nisu jakog intenzitetan npr. dnevne trzavice u obitelji, školi, na poslu, u prometu.
No, s druge strane važno je za istaknuti da stresori mogu biti i neki sretni događaji u životu npr. napredak na poslu, dobitak na lutriji, preseljenje u drugi grad/državu, vjenčanje ili rođenje djeteta. Nije važan stresor sam po sebi, nego je puno važnije psihološko značenje koje osoba daje određenim događajima. Stres je u nekoj “normalnoj” količini i dobar i poželjan. On nas potiče na akciju, pokreće nas i kad ga svladamo ispunjava nas srećom i zadovoljstvom.
Za uspješno upravljanje tj. nošenje sa stresom važno je razumjeti proces stresa te kako je naša procjena značenja i naši načini suočavanja povezana sa doživljenim stresom.
Psihoterapija je usmjerena na učenje vještina upravljanja stresom koja zahtijeva rad na sebi te učenje praktičnih postupaka smanjivanja stresa. Kroz rad sa psihologom radi se na razvoju uspješnijih i različitim situacijama primjerenijim načinima suočavanja sa stresom.
Stres će se uvijek javljati u našim životima, samo je pitanje kako ćemo na njega reagirati, odnosno hoćemo li situaciju procijeniti stresnom ili ćemo se prema njoj drugačije postaviti tj. sagledati je iz druge perspektive te napraviti plan rješenja problema.
Ukoliko imate upite vezane uz temu članka ili prijedloge za neku drugu temu ili želite zakazati termin možete se obratiti na broj mob: 099/534-7049 ili na email [email protected]. Prilikom zakazivanja termina nije vam potrebna uputnica, a sve su usluge besplatne.