Od 20 hrvatskih županija po razvijenosti je Karlovačka županija na 14. mjestu, dok je čini se izvan svih kategorija, daleko na prvom mjestu Grad Zagreb.
Telegram donosi zanimljiv tekst o velikim razlikama između razvijenosti pojednih županija u Hrvatskoj, a podaci Državnog zavoda za statistiku koji je nedavno objavio podatke o kretanju BDP-a na razini županija u razdoblju od 2013. do 2018. godine, pokazuju da neke od inače najbogatijih županija ostvaruju i najveće stope rasta, čime se povećava jaz između siromašnijih i bogatijih dijelova zemlje.BDP po stanovniku uvjerljivo je najviši u Gradu Zagrebu, te je 2018. godine iznosio 22.695 eura, dok je s druge strane najsiromašnija Virovitičko podravska županija s BDP-om po glavi stanovnika od svega 6.525 eura. Kada se pogleda rast BDP-a po stanovniku u promatranom razdoblju, od 2013. do 2018. godine, u Gradu Zagrebu on je imao povećanje od 21,17 posto, dok je Virovitičko-podravska županija imala porast od 9,14 posto, što znači da se razlike povećavaju, piše Telegram.
Osim Grada Zagreba, na vrhu ljestvice nalaze se Istarska i Primorsko – goranska županija s BDP-om po stanovniku od oko 15 tisuća eura, a slijedi Dubrovačko – neretvanska s nešto više od 13 tisuća eura. S druge strane, čak tri slavonske županije, kako je vidljivo iz tablice, imaju BDP niži od 7 tisuća eura.
Karlovačka županija je u 2018. godini ostvarila BDP od 8.301 eura te u periodu od pet godina ostvarila rast od 8,5 posto. “Prešišala” ju je čak i Ličko – senjska županija koja je 2013. bila otprilike na sličnoj razini BDP-a per capita, ali u međuvremenu ostvarila rast od 12,75 posto.
Ekonomska kretanja u Hrvatskoj za Telegram je komentirao profesor Nebojša Stojčić sa Sveučilišta u Dubrovniku.
– Političari često kao jedno od važnih pitanja već godinama ističu ravnomjeran razvoj zemlje, ali podaci pokazuju da nerazvijeni dijelovi uglavnom sve više zaostaju. No, stanje u koje smo se doveli, kaže Stojčić, nije došlo preko noći pa nema ni brzih rješenja za njega.
Upozorava da odgovornost nije samo na središnjoj razini vlasti, nego i na lokalnoj.
– Ne smije se događati da nekom investitoru po nekoliko mjeseci nitko ni ne odgovori na dopis što u nas nije rijetkost. Eventualno skraćivanje proizvodnih lanaca iz Azije prema Europi u post-Covid razdoblju tu može biti prilika, ako je budemo znali iskoristiti. Srednjoročno, naš uspjeh u ublažavanju nejednakosti odredit će i pitanja demografske, obrazovne i imigracijske politike, jer netko u svim tim pogonima treba i raditi, ali i uspjeh u traženju prozora tehnoloških prilika. Nama treba više priča poput one gaming inkubatora u Novskoj, Infobipa i sl. koji će iz malih sredina razvijati svoje poslovanje u nastajućim sektorima, privlačiti domaće i inozemne poduzetnike i radnu snagu i mijenjati lokalni ekonomski krajobraz, zaključio je profesor Stojčić za Telegram. (KAportal)