Republika Hrvatska uskoro će ući u novo financijsko razdoblje 2021.-2027., sa skoro jednakim raspoloživim EU sredstvima, u iznosu od 11 milijardi eura. U aktualnoj financijskoj perspektivi, nažalost i ugovorena, a pogotovo isplaćena sredstva relativno su niska, te dobrim dijelom zaostajemo za prosjekom ostalih država Europske unije, a time se stvaraju dodatni problemi samim korisnicima EU fondova. To je vidljivo na programu Ruralnog razvoja, mjerama koje su bile usmjerena na podizanje predškolskog standarada, točnije gradnju dječjih vrtića, u kojima je prema zadnjim podacima od 198 ugovorena vrtića, sredstva za njih u cijelosti isplaćena za svega njih nekoliko.
I Općina Kamanje pomoću EU fondova realizirala je izgradnju novog vrtića, te se svrstala među prvih pet općina po visina ulaganja u predškolski odgoj, što niti ne čudi s obzirom da od svog osnutka 2004. godine, Kamanje se ističe kao dobar primjer u povlačenju europskih sredstava kojima dodatno obogaćuju izvorni općinski proračun.Kako je kazao općinski načelnik Damir Mateljan u razgovoru za KAportal, za svaku ozbiljniju infrastrukturnu i drugu investiciju nužno je imati sredstva, a EU sredstva su najzdraviji, najčišći novac na tržištu.
– Katkad su ta sredstva iznosila 100 posto izvornog proračuna, a ponekad i više od 200 posto. Recimo, 2007. u vremenu kada nam je izvorni proračun bio nekakvih 700 tisuća kuna, mi smo povukli iz EU fondova 7,8 milijuna kuna. Međutim, ta priča nije jednostavna, zbog složenih procedura u sustavu, koje država sama sebi nameće i time sami sebe ograničavamo kapacitete, dodao je Mateljan.To su upravo pokazali i podaci prvog vala euro-natječaja za izgradnju predškolskih ustanova, koji bilježe katastrofalne pokazatelje. No, prema Mateljanu, sporno nije samo duga evaluacija projekata, već i to da su mnoge jedinice lokalne samouprave predvidjele svoje financijske i demografske kapacitete, što će se ubuduće negativno odraziti na apsorpciju sredstava ali i na samu opstojnost općina.
– Iz tih razloga nažalost, mislim da velik broj sagrađenih dječjih vrtića u budućnost neće biti održiv. Tome u prilog ide i pravilnik Ministarstva odnosno Agencije prema kojem vrtić koji se planira opremit EU sredstvima nije moguće organizirati kao javno privatno partnerstvo, te time ukupni financijski kolač njihova održavanja pada na jedinice lokalne samouprave i mnoge od njih neće biti u stanju sufinancirati boravak djece u vrtiću i financirati u potpunosti njegovo funkcioniranje.
Općina Kamanje, znajući za te probleme, nastojala je da projekt bude dugoročno održiv. Ukupna vrijednost gradnje i opremanja dječjeg vrtića u Kamanju iznosila je oko 3 milijuna kuna, što je ujedno visina izvornog proračuna. Vrtić nije građen kao zasebna građevina već je prenamijenjen dio kulturnog i vatrogasnog doma, kako bi se racionalizirali troškovi financiranja. Trenutno je završen proces gradnje i finalizirali sam projekt, međutim ono što još nije gotovo je isplata sredstava.
– Nama još u Agenciji stoji 1,5 milijuna kuna, predali smo završno izvješće i čekamo isplatu tih sredstava. Trenutno rješavamo prijepore između Agencije i Općine vezano uz dokumentaciju. Mišljenja sam da smo si nepotrebno zakomplicirali procedure i da je upravo to povezano s malim postotkom isplate sredstava krajnjim korisnicima. U velikom broju slučajeva Agencija se postavila kolokvijalno kao da je „veći katolik od Pape“, jer procedure i provjere koje rade su takve da koče isplatu tih sredstava ili pak da krajnjim korisnicama nameću takve penale da će im na kraju te investicije biti potpuno neisplative. Bojim se da će u idućem proračunskom razdoblje biti manje zahtjeva iz javnog sektora koje će se uopće natjecat za EU fondove zbog zaostatak iz prvog proračunskog razdoblja, pa prenositi te probleme u novu proračunsko razdoblje može vrlo lako dođi do toga da se pojedine općine preinvestiraju i da ostanu bez novaca, to jest bankrotiraju, zaključuje nimalo optimistično Mateljan. (KAportal)