Kolumne Moja mirovina

Ostvarivanje prava na starosnu mirovinu

U ovom nastavku informirat ćemo čitatelje, posebno čitateljice, o uvjetima za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranika i starosnu mirovinu uz sniženje dobne granice, za žene.
STAROSNA MIROVINA
U prijelaznom razdoblju od 2021.do 2029.godine žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi i minimalnim mirovinskom stažom od 15 godina.


Dakle, od 1.siječnja 2030.godine izjednačavaju se uvjeti za starosnu mirovinu za žene i muškarce.
Ako se mirovina ostvaruje s navršenih 35 godina mirovinskog staža,polazni faktor za određivanje prava na starosnu mirovinu povećava se za svaki mjesec starije dobi od uvjeta u pojedinoj godini ostvarivanja prava za 0,34% ,a to praktično znači: ako žena u 2021.g.ima npr.63 godine života, a uvjet je 62 g. i 9 mj., ima bonus za 3 mjeseca x0,34%=1,02%, pa polazni faktor iznosi 1,0102.
U prethodnom broju,za uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu previdjeli smo napisati da je penalizacija prijevremene starosne mirovine trajna.
Za svako rođeno ili posvojeno dijete žena ostvaruje 6 mjeseci tzv. dodanog staža, ali tako priznati staž ne ulazi u kvotu uvjeta od minimalno 15 godina mirovinskog staža, već povećava količnu staža za ostvarivanje prava na mirovinu.

STAROSNA MIROVINA ZBOG DUGOGODIŠNJEG OSIGURANIKA
Starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranika ostvaruje žena (i muškarac) koja navrši ,minimalno,60 godina života i 41 godinu staža osiguranja.Kad se ostvaruje pravo po Zakonu o mirovinskom osiguranju u kvotu od 41 godine staža osiguranja u efektivnom trajanju ne ubraja se: staž s povećanim trajanjem(beneficirani staž), staž zbog sudjelovanja u Domovinskom ratu, dodani staž za djecu, a ubrajaju se sve ostale vrste staževa,kao:obrtnički, poljoprivredni, produženo mirovinsko osiguranje itd..Iznimka od navedenog je žena koja ostvaruje takvu mirovinu po Zakonu o hrvatskim braniteljima, kada se posebni staž iz Domovinskog rat uračunava u kvotu od 41 godine mirovinskog staža. Inače,pravo na takvu mirovinu ne može se ostvariti kada su ispunjeni uvjeti za starosnu mirovinu.
Ako je mirovina utvrđena po ostvarenim plaćama niža od najniže mirovine određuje se pravo na najnižu mirovinu koja se utvrđuje umnoškom godina mirovinskog staža, aktualne vrijednosti mirovine , polaznog faktora i mirovinskog faktora, ako se određuje pravo po Zakonu o mirovinskom osiguranju, a ako se ostvaruje pravo po Zakonu o hrv.braniteljima onda se utvrđuje također umnoškom godina mirovinskog staža i aktualne vrijednosti , ali kad se radi o najnižoj mirovini onda se utvrđuje na način da se osnovica koja iznosi 45% prosječne neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Rep.Hrvatske u 2016.godini, povećava za 0,015% od utvrđene proračunske osnovice, tj. 0,4989 kuna po danu sudjelovanja u borbenom sektoru uz primjenu polaznog i mirovinskog faktora po ZOHBDR. Tu se radi o onih famoznih 50 lipa o kojima pričaju svi branitelji,pretežno pogrešno tumačeći, koji to mogu i oni koji to ne mogu ostvariti, tj. kojima to ne treba, jer im je mirovina viša od najniže.

STAROSNA MIROVINA UZ SNIŽENJE DOBNE GRANICE
Dobna granica za starosnu mirovinu snižava se za osiguranika koji je ostvario staž osiguranja s povećanim trajanjem i to za 1 godinu: za svakih 6 godina staža osiguranja za kojeg se 12 mjeseci računa kao 14 mjeseci, za svakih 5 g.staža osiguranja za kojeg se 12 mj. računa kao 15 mj.,za svakih 4 g. staža osig. za kojeg se 12 mj. računa kao 16 mj, za svakih 4 g. staža osiguranja za kojeg se 12 mj. računa kao 16 mj., te za svakih 3 g. staža osig. za kojeg se 12 mj. računa kao 18 mjeseci.
Žene (i muškarci) s invaliditetom kojima se vrijeme provedeno u zaposlenju računa kao staž s povećanim trajanjem sa stupnjem uvećanja 12/15 imaju pravo na ostvarivanje prava na starosnu mirovinu uz sniženje dobne granice, na način da se za svakih 5 godina provedenih u zaposlenju dobna granica snižava za 1 godinu .
Pravo na staž s uvećanim trajanjem imaju osobe oboljele od distrofije i srodnih mišićnih i neuromišićnih bolesti,oboljeli od paraplegije,cerebralne i dječje paralize,multiple skleroze i srodnih bolesti,slijepe osobe,gluhoslipeje osobe,osobe oboljele od reumatidnog artritisa i drugih sustavnih upalnih bolesti zglobova i vezivnog tkiva(ankilozantni spondilitis,psorijatični artritis,seronegativni artritis, sistemski eritemski lupus,sklerodermija i poliziomitis/dermatomiozitis),osobe kod kojih postoje funkcionalni poremećaju zbog kojih se ne mogu samostalno kretati bez uporabe invalidskih kolica te osobe s Downovim sindromom.
Novina je u Zakonu da i osobe s invaliditetom zaposlene s nepunim radnim vremenom imaju pravo na staž s uvećanim trajanjem i sniženje dobne granice za stjecanje prava na mirovinu.
Status osobe s invaliditetom rješenjem utvrđuje Hrv.zavod za mirovinsko osiguranje na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (invalidska komisija), nakon podnesenog zahtjeva.
Od 1.siječnja 2019.godine primjenjuju se odredbe Zakona o hrv. braniteljima koje uređuju sniženje dobne granice za starosnu mirovinu po osnovi sudjelovanja u Domovinskom ratu u borbenom sektoru od 100 dana do 4 mjeseca sudjelovanja-dobna granica se snižava za 4 mjeseca i za jedan mjesec za svaki daljnji mjesec sudjelovanja u borbenom sektoru.
Ako je mirovina određena po plaćama niža od najniže onda se određuje pravo na najnižu mrovinu na isti način kao kod starsone mirovine zbog dugogodišnjeg osiguranika.
Na našem području manji broj žena ima utvrđen status hrv. branitelja u borbenom sektoru i one mogu pod povoljnijim uvjetima ostvariti pravo na mirovinu po ZOHBDR-u, a one žene koje imaju utvrđen status hrv. branitelja, ali u neborbenom sektoru ne mogu ostvariti mirovinu po odredbama ZOHBDR-a, ali staž utvrđen zbog sudjelovanja u Domov. ratu ubraja im se u ukupan iznos mirovinskog staža za izračun mirovine.
Potrebno je još nešto reći o pravima žena na mirovinu ukoliko su bile osigurane i u 2.stupu mirovinskog osiguranja. One će moći birati koju će mirovinu uživati, nakon ponude koju dobiju od REGOS-a, dakle ne mora se ništa posebno tražiti prilikom podnošenja zahtjeva za mirovinu.
No, bitno je naglasiti da postoji mogućnost jednokratne isplate 15% mirovinske štednje u 2.stupu za one kojima je mirovina određena po plaćama 15% veća od zakonom zajamčene najniže mirovine, i u tom slučaju su u obvezi sklopiti ugovor o mirovini iz 2. stupa, a oni kojima mirovina određena po plaćama nije veća za 15% od zajamčene najniže mirovine i odluče primati mirovinu samo iz 1. stupa, njihova sredstva iz 2. stupa prebacuju se u 1.stup .
Rad uz mirovinu može se realizirati na isti način kao kod prijevremene starosne mirovine, a to znači da se može raditi najviše do polovice punog radnog vremena ukoliko se želi primati i mirovina,a isplaćivala bi se stvarna mirovina, a ne najniža koja je određena kao povoljnija. Nakon navršenja 1 godine staža uz rad s manje od punog radnog vremena može se podnesti zahtjev za preračun mirovine, ukoliko se smatra da bi to bilo povoljnije, što ne mora uvijek biti, jer ako se za vrijeme toga rada ostvari vrlo niska plaća , ne znači da bi mirovina bila viša zbog 1 godine staža više, pa treba biti oprezan kod takvog zahtjeva.

Piše Momir Jakšić Momo