Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se 5. lipnja, a ovogodišnja tema posvećena je obnovi ekosustava na čijim se resursima temelji društveni i gospodarski napredak čovječanstva te zdravlje i dobrobit ljudi.
Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP) usvojen je 5. lipnja 1972. na Konferenciji u Stockholmu, a zahvaljujući tome, 5. lipnja se u više od 140 zemalja svijeta obilježava Svjetski dan zaštite okoliša.
Ovogodišnja tema posvećena je obnovi ekosustava, istaknuli su u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
Ekosustavi su jedna od sastavnica bioraznolikosti i obuhvaćaju sve žive organizme i njihovu okolinu. Prirodni ekosustavi uključuju šume, rijeke, močvare, mora, travnjake, ušća i koraljne grebene, dok su u gradovima i na poljoprivrednim zemljištima ekosustavi prilagođeni djelovanjem čovjeka, što ne umanjuje njihovu vrijednost.
Polovica svjetskog BDP-a ovisi o prirodi
Ako su zdravi i otporni, rješenje su za pročišćavanje vode i zraka, sprječavaju eroziju tla i ublažavaju ekstremne prirodne pojave poput suša i poplava te imaju nezamjenjivu ulogu u postizanju klimatske neutralnosti. Značajnu ulogu imaju i u prevenciji zdravstvenih kriza poput covid-19 krize, jer je čovjek uništavanjem prirodnih ekosustava znatno utjecao na povećanje rizika prijenosa zoonoza (bolesti sa životinje na čovjeka).
U Ministarstvu su istaknuli i da u prilog nužnosti zaštite prirode i okoliša govori podatak Svjetskog ekonomskog foruma prema kojemu polovica svjetskog bruto društvenog proizvoda (40 bilijuna američkih dolara) umjereno ili jako ovisi o prirodi.
- S obzirom na činjenicu da su mnogi ekosustavi nepovratno uništeni, a drugi značajno degradirani, naš opstanak ovisi o brzini djelovanja i jasnoj koordinaciji međunarodne zajednice za njihovo očuvanje i obnovu. Stoga je UNEP, rezolucijom od 1. svibnja, a potom i pokretom ‘Desetljeće obnove ekosustava’ koji simbolički kreće ovogodišnjim Svjetskim danom zaštite okoliša, pozvao sve vlade, poslovni sektor, stručnu i znanstvenu zajednicu, te širu javnost, da u nadolazećem razdoblju spriječe daljnju degradaciju ekosustava i osiguraju budućnost generacijama koje dolaze, izvijestili su.
Zbog toga je, naglasili su, važno osvijestiti u javnosti da čovječanstvo već sredinom godine potroši kapacitete Zemlje koji bi nam trebali dostajati za čitavu godinu. Dakle, ljudski ekološki otisak, odnosno naša trenutna potrošnja i potrebe, dvostruko su veće od onoga što nam pruža planet tijekom godine.
- Obnova ekosustava, zajedno s prelaskom na kružno gospodarstvo i klimatski neutralno društvo, istovremeno može spriječiti siromaštvo, glad, gubitak bioraznolikosti, klimatske promjene, nesigurnost u pristupu pitkoj vodi, poručili su iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja koji ove godine obilježava Svjetski dan zaštite okoliša objavom Infografika o stanju okoliša i uslugama eko-sustava Hrvatske.
Direktor ureda Greenpeacea u Hrvatskoj Zoran Tomić rekao je kako je važno “zazeleniti gradove i omogućiti im stvaran oporavak” poručivši da gradske i lokalne vlasti sada imaju priliku i dužnost povesti krajnje nužnu ekološku tranziciju kako bi se ublažile i posljedice klimatskih promjena i zdravstvena kriza.
Tomić je u izjavi za Hinu istaknuo da više od polovice svjetskog stanovništva danas živi u gradovima, a do 2050. će živjeti gotovo 70 posto te stoga građani moraju biti na prvoj liniji borbe protiv klimatskih promjena i ekstremnih pojava, poput aktualne pandemije.
Greenpeace poručuje: Stop betonizaciji, zazelenimo gradove!
- Zato, povodom Svjetskog dana zaštite okoliša, zazelenimo naše gradove i omogućimo im stvaran oporavak, poručio je Tomić i naglasio da urbano planiranje nikako ne smije davati prednost betonizaciji na račun širenja, očuvanja i promicanja zelenih površina i drugih javnih prostora nužnih za psihofizičku dobrobit ljudi.
Iz WWF Adrije pozvali su građanke i građane da od predstavnika vlasti zatraže implementaciju konkretnih mjera zaštite prirode i da kroz različite akcije podrže sve one koji doprinose očuvanju i zaštiti prirode.
Svjetski dan zaštite okoliša ove godine u fokus stavlja obnovu i očuvanje ekosustava, a iz WWF Adrije istaknuli su da obnovom rijeka i njenih ključnih staništa ne pridonosimo samo očuvanju biljnih i životinjskih vrsta, već i opstanku ljudi kojima je ovaj planet jedini dom.
- Gubimo različita staništa sve većom brzinom zbog neodrživih praksi – od nekontrolirane sječe šuma, ekstenzivne poljoprivrede, kanaliziranja i isušivanja vlažnih staništa do prekomjernog ribolova. No, takve prakse je moguće promijeniti i preokrenuti trend, istaknula je Ana Kuzmanić iz WWF Adrije.
- WWF Adrija niz godina radi upravo na tome kako bi pokazali da je priroda naš najveći saveznik te da se rješenja pojedinih problema upravo nalaze u prirodi, dodala je.
Udruga Prijatelji životinja najavila je da će u povodu Svjetskog dan zaštite okoliša svim saborskim zastupnicima poslati brošuru “Hrana i ekologija” u kojoj se objašnjava povezanost uzgoja životinja za hranu s gorućim problemima, poput gladi u svijetu, globalnog zatopljenja, potrošnje vode i krčenja šuma.
- Saborski zastupnici oglušili su se na našu zamolbu da se u Hrvatskom saboru izglasa alarmantno stanje vezano za klimatske promjene, no to je učinio Europski parlament. Stoga vjerujemo da će im zabrinjavajući podaci iz brošure biti itekako korisni, smatraju Prijatelji životinja.
- Svi imamo ulogu u sprječavanju klimatskih promjena jer, osim političke moći, najveća je moć i odgovornost upravo u našem odabiru načina života i prehrane. Stoga se obilježavanju Svjetskog dana zaštite okoliša možemo pridružiti svi educiranjem i promjenom prehrane u smjeru odabira namirnica biljnoga podrijetla, poručili su Prijatelji životinja. (hrt.hr)