Aktualno Hrvatska Hrvatska i svijet

Milanovićeva prijetnja ipak je urodila plodom, ali nisu svi hrvatski zahtjevi o BiH ispunjeni

Očekuje se da će se u zajedničkoj deklaraciji NATO-a spomenuti i Bosna i Hercegovina i Kosova

Deklaracija sa sumita NATO-a će ipak spomenuti Daytonski sporazum i izbornu reformu u BiH, što je bio izričiti zahtjev hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića.

On je dan prije summita čak i zaprijetio da će blokirati usvajanje deklaracije gdje je ta rečenica samo jedan sitni detalj u dokumentu od 50-ak stranica koji će zacrtati smjer reformi NATO-a kako bi se uspješnije suočio s novim izazovima i prijetnjama.

  • Neke zemlje ne žele spominjanje Daytonskog sporazuma. Morat ću o tome na samitu razgovarati, inače nećemo dati suglasnost na završnu deklaraciju jer nas se tretira kao sitan kusur. Netko ima problem da se u završnoj deklaraciji NATO-a spominje Daytonski sporazum i tri konstitutivna naroda. Kao da je deklaraciju pisala neka nevladina udruga iz Sarajeva, ne mislim se vratiti u Zagreb s tim. To pokazuje kakve planove za BiH imaju neki međunarodni krugovi, to preko Hrvatske neće proći – rekao je jučer hrvatski predsjednik Zoran Milanović.
    BiH i Kosovo su države u kojima NATO već više od 20 godina pomaže u uspostavi mira i održavanju stabilnosti pa se u tom smislu ovo i spominje u nacrtu dokumenta kojeg će lideri usvojiti na ovom summitu.

Zahtjevi nisu u potpunosti prihvaćeni?
Međutim, hrvatski zahtjevi, čini se, nisu u potpunosti prihvaćeni jer se, kako doznajemo, neće spominjati konstitutivni narod.

Hrvatska već duže vrijeme u međunarodnim organizacijama inzistira da se u BiH provedu izborne reforme kojima će se osigurati ravnopravan tretman hrvata kao jednog od triju konstitutivna naroda. Hrvati u BiH i Republika Hrvatska smatraju da se postojeći okvir koristi za preglasavanje Hrvata i za izbor Hrvata kao člana trojnog predsjedništva mimo volje većine Hrvata u BiH. Dosad Hrvatska nije uspjela dobiti neku veliku potporu niti u EU niti u NATO savezu.

I Europska unija i NATO se slažu da BiH mora dogovoriti reformu izbornog sustava, ali kada se o tome govori u Bruxellesu, to nije nužno ono što traži Zagreb.

Neke države EU, koje su članice i NATO-a, ne žele da se u dokumentima ovih organizacije ide u pojedinosti oko toga kakve bi trebale biti promjene izbornog zakona u BiH već općenito govore o potrebi reformi. Uz to, potrebno je osigurati i provedbu odluke Europskog suda za ljudska prava Vijeća Europa o slučaju Sejdić-Finci, a to nije nužno ono što Hrvatska traži.

Koliko je SAD zainteresiran za Zapadni Balkan govori i to da će tijekom ovog samita američki diplomati pokušati utjecati na Bugarsku da ukine blokadu odluke o otvaranju pregovora o članstvu Sjeverne Makedonije u Europsku uniju.

Predsjednik SAD-a Joseph Biden već je u Bruxellesu gdje se danas održava samit NATO-a, a sutra EU i SAD-a. Ovaj samit NATO-a posebno je važan jer će se u njemu učvrstiti savezništvo Zapadne Europe i SAD-a nakon teških četiri godine mandata Donalda Trumpa koji je čak dovodio u pitanje i postojanje NATO-a.

Ovo je, kako je rekao glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, prilika da se lideri 30 država članica dogovore o strategiji daljnjeg razvoja NATO-a koji bi bio spreman suočiti se s modernim izazovima. Ipak, bez obzira na to što je iz Bijele kuće otišao Trump, a Biden je zagovornik neupitnog savezništva s Europljanima, nema promjena u stavu Washingtona da europski saveznici moraju izdvajati više novca iz svojih proračuna za obranu jer je i dalje jaz između SAD-a i njih prevelik. To će biti jedna od ključnih tema i na ovom sastanku na vrhu.

Misija na Kosovu
Kao država koja je već 12 godina članica NATO-a, i Hrvatska daje svoj doprinos ovom savezu, prije svega kroz sudjelovanje u mirovnim operacijama NATO-a poput onih na Kosovu i u Afganistanu. Afganistan će biti jedna od tema i na današnjem samitu jer NATO želi osigurati da odlazak međunarodnih trupa neće značiti ponovnu destabilizaciju ove države.

Tražit će načina kako pomoći tamošnjim sigurnosnim strukturama, od vojske do policije. Hrvatska je odlučila da će nakon povlačenja iz Afganistana povećati svoje sudjelovanje u misiji NATO-a na Kosovu i preuzeti i važnu ulogu u uvježbavanju Kosovskih snaga sigurnosti. (jutarnji.hr)