U prethodna dva članka informirali smo čitateljice o pravu na prijevremenu starosnu mirovinu, starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranja i starosnu mirovinu uz sniženje dobne granice, a danas ćemo o svemu tome informirati čitatelje-muškarce.
PRIJEVREMENA STAROSNA MIROVINA
Muškarac može ostvariti pravo na prijevremenu starosnu mirovinu s minimalno 60 godina života i minimalno 35 godina mirovinskog staža, a u mirovinski staž uračunavaju se sve vrste staža osiguranja, staž s povećanim trajanjem(beneficirani staž),staž ostvaren sudjelovanjem u Domovinskom ratu(bilo staž osiguranja ili posebni staž). Dakle,prijevremena starosna mirovina,po ZOMO-u ostvaruje se za sve one koji nemaju 65 godina života,a penalizacija iznosi 0,20% po mjesecu života nižim od 65 godina, tako da maksimalna penalizacija iznosi 12% (60 mj.x0,20%=12%), i što je bitno naglasiti , penalizacija se primjenjuje trajno, tj. ne ukida se navršetkom 65 godina života.S zadnjim izmjenama Zakona ukinuta je odredba da se ne penalizira jednako osiguranik sa stažom od 35 godina i stažom od 40 godina, jer se penaliziraju samo godine starosti, što je nepovoljnije za one koji imaju 39 ili 40 godina staža.
No,osiguranik koji ostvaruje pravo na prijevremenu starosnu mirovinu po ZOHBDR-u, postotak umanjenja(penalizacije) ovisi u duljini staža i iznosi od 0,10% do 0,34% po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu u odnosu na dob za starosnu mirovinu propisanu Zakonom o mirovinskom osiguranju odnosno Zakonom o hrv. braniteljima.
Onaj tko ima staža ostvarenog u drugim državama s kojima Rep.Hrvatska ima sklopljen Sporazum i ukupno ima 35 godina staža, može ostvariti pravo na starosnu mirovinu za onoliko godina koliko ima u Hrvatskoj, a za ostatak godina staža ostvaruje mirovinu po zakonu tih država, ali je bitno da ukupni iznos staža iznosi minimalno 35 godina.Tako, ne treba iznenaditi korisnike mirovine ako ostvari pravo na hrvatsku mirovinu, a za mirovinu iz inozemstva treba čekati određeni broj godina. Zaboravili smo to napisati u prethodnim brojevima da to vrijedi i za žene, ali po uvjetima za žene u prijelaznom razdoblju.
Ukoliko je prijevremena starosna mirovina određena prema ostvarenim plaćama počevši od 1970.godine nadalje, niža od tzv. najniže mirovine, isplaćivala bi se najniža mirovina kao povoljnija i kao vrsta zaštite korisnika mirovine.Najniža mirovina izračunava se umnoškom godina staža, aktualne vrijednosti mirovine i polaznog faktora( u polaznom faktoru je penalizacija), pa je jednostavno izračunati da muškarac s 35 godina staža i 60 godina života ne može imati mirovinu nižu od 2.150,15 kuna(35×69,81×0,8800=2.150,15).
Također je bitno naglasiti da i muškarci mogu uz mirovinu raditi do polovice punog radnog vremena i primati mirovinu. No, ako je povoljnija najniža mirovina za vrijeme zaposlenja u statusu korisnika mirovina primala bi se stvarna mirovina-po plaćama.Nakon navršetka, minimalno, 1 godine staža može se podnesti zahtjev za, eventualni, preračun mirovine.
STAROSNA MIROVINA
Pravo na starosnu mirovinu može ostvariti muškarac s 65 godina života i minimalno 15 godina mirovinskog staža(vidi sve vrste staževa kod prijevremene starosne mirovine).Kao i kod prijevremene starosne mirovine ukoliko je mirovina izračunata po plaćama niža od najniže, isplaćivala bi se najniža mirovina, pa tako starosna mirovina za 15 godina mirovinskog staža ne može biti niža od 1.047,15 kn(15×69,81×1,0000=1.047,15).Onaj tko nema minimalno 15 godina mirovinskog staža ne može nikada ostvariti pravo na starosnu mirovinu, ali može ,eventualno, ostvariti pravo na nacionalnu naknadu, ukoliko ispunjava uvjete za takvo pravo, a i o tome ćemo pisati u jednom od sljedećih brojeva Ogulinca.
STAROSNA MIROVINA ZBOG DUGOGODIŠNJEG OSIGURANIKA
Starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranika može ostvariti muškarac kad navrši minimalno 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja.Kad se ostvaruje pravo po Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO-u) onda u kvotu od 41 godine staža osiguranja ne ubraja se: staž s povećanim trajanjem(beneficirani staž), staž zbog sudjelovanja u Domovinskom ratu, dodani staž za djecu(postoji zakonska mogućnost da i muškarac ostvari dodani staž za djecu ako dokaže da je koristio porodiljni dopust od 70. dana rođenja djeteta do navršenih 6 mjeseci života djeteta), ali kad se izračunava mirovina sve te vrste staža uračunavaju se za izračun mirovine .
Ako se takva mirovina ostvaruje po Zakonu o hrvatskim braniteljima onda se staž zbog sudjelovanja u Domovinskom ratu uračunava u kvotu od 41 godine mirovinskog staža. Inače, pravo na takvu mirovinu ne može se ostvariti kad su ispunjeni uvjeti za starosnu mirovinu.
U slučaju da je mirovina po Zakonu o mirovinskom osiguranju , izračunata po plaćama, niža od najniže mirovine, isplaćivala bi se najniža mirovina, također, umnoškom godina staža i aktualne vrijednosti mirovine .
Ako se ostvaruje takva mirovina po Zakonu o hrvatskim braniteljima, onda se također ostvaruje pravo na najnižu mirovinu ukoliko je mirovina po plaćama niža od najniže. Međutim,za izračun najniže mirovine po ZOHBDR-u mirovina se utvrđuje na način da se osnovica koja iznosi 45% prosječne neto plaće po zaposlenom u Rep. Hrvatskoj u 2016.godini povećava za 0,015% od utvrđene proračunske osnovice, tj. 0,4989 kuna po danu sudjelovanja u borbenom sektoru uz primjenu polaznog i mirovinskog faktora po ZOHBDR-u .
STAROSNA MIROVINA UZ SNIŽENJE DOBNE GRANICE
Dobna granica za starosnu mirovinu snižava se za osiguranika koji je ostvario staž s povećanim trajanjem i to: za 1 godinu : za svakih 6 godina staža osig. za kojeg se 12 mjeseci računa kao 14 mjeseci, za svakih 5 godina staža osig. za kojeg se 12 mjeseci računa kao 15 mjeseci, za svakih 4 godine staža osig., za kojeg se 12 mj. računa kao 16 mjeseci , za svake 3 godine staža osig. za koje se 12 mjeseci računa kao 18 mjeseci.
Osiguranik koji ima invaliditet zbog kojeg se staž računa s povećanim trajanjem sa stupnjem uvećanja 12/15 također ima pravo na ostvarivanje prava na starosnu mirovinu uz sniženje dobne granice, na način da se za svakih 5 godina provedenih u zaposlenju dobna granica snižava za 1 godinu.
Za one koji nisu pročitali u prethodnom broju pravo na staž s povećanim trajanjem imaju osobe oboljele od distrofije i srodnih mišićnih i neuromišićnih bolesti, oboljeli od paraplegije,cerebralne i dječje paralize,multiple skleroze i srodnih bolesti, slijepe osobe, gluhoslijepe osobe, osobe oboljele od reumatoidnog artritisa i drugih sustavnih upalnih bolesti zglobova i vezivnog tkiva(ankilozantni spondilitis, psorijatični artritis, seronegativni artritis, sistemski eritemski lupus,sklerodermije i poliziomitis(dermatomiozitis),osobe kod kojih postoje funkcionalni poremećaji zbog kojih se ne mogu samostalno kretati bez uporabe invalidskih kolica te osobe s Downovim sindromom.
Status osobe s invaliditetom rješenjem utvrđuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, prof. Rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom(invalidska komisija), nakon podnesenog zahtjeva(postoji tiskanica zahtjeva na stranicama HZMO-a).
Ako se primjenom sniženja dobne granice dođe do starosne dobi niže od trenutne dobi korisnika, za sve mjesece starije od toga datuma ostvaruje se pravo na bonus polaznog faktora od 0,34% , što zna biti vrlo povoljno za one koji imaju pravo na sniženje dobne granice po više osnova.
Zakon o hrv.braniteljima uređuje sniženje dobne granice za starosnu mirovinu po osnovi sudjelovanja u Domovinskom ratu u borbenom sektoru od 100 dana do 4 mjeseca-dobna granica se snižava za 4 mjeseca i za jedan mjesec za svaki daljnji mjesec sudjelovanja u borbenom sektoru.
Dobro je znati da se sniženja dobne granice ostvarena po osnovi staža s povećanim trajanjem,po osnovi staža iz Domovinskog rata i zbog statusa invalidne osobe zbrajaju,neovisno tome da li se mirovina ostvaruje po odredbama ZOMO-a ili ZOHBDR-a.
Ako je mirovina određena po plaćama niža od najniže, kao i kod starosne mirovine, utvrđuje se pravo na najnižu mirovinu.
Korisno je upoznati čitatelje da se u postupku određivanja prava na mirovinu utvrđuje da li je povoljnija mirovina određena po ZOMO-u ili po ZOHBDR-u, a kod toga je bitno koliko budući korisnik mirovine ima dana borbenom sektoru, jer se po broju dana utvrđuje postotak dodatka, a kod toga je vrlo bitno da li je korisnik stekao status dragovoljca koji se stječe ako je do 15.siječnja 1992.godine ostvareno minimalno 100 dana u borbenom sektoru, a taj status povećava dodatak za 10% .
Također je korisno znati kod onih koji su osigurani u 2. stupu mirovinskog osiguranja da ako je njihova najniža mirovina uvećana za 15% viša od mirovine određene po plaćama, onda u tom slučaju imaju mogućnost dobivanja jednokratne isplate u visini 15% od stanja na računu 2.stupa, i kad bi se odlučili na to onda od obveznog mirovinskog fonda dobivaju ponudu za daljnje primanje mirovine, koja bi u konačnici bila niža nego samo mirovina iz 1.stupa, ali bi realizirali 15% isplate iz 2.stupa. Zbog toga je potrebno dobro se informirati promisliti kakva će se odluka donijeti.
Onaj tko se odluči za mirovinu po ZOHBDR-u ne može dobiti jednokratnu isplatu od 15% iz 2.stupa, pa ni mirovinu iz 2.stupa,već samo mirovinu iz 1.stupa.
I korisnici ove vrste mirovine također mogu raditi najviše do polovice punog radnog vremena i primati mirovinu, s tim da ako je određeno pravo najnižu mirovinu, kao povoljniju, ona se ne isplaćuje dok traje osiguranje, već se isplaćuje stvarna mirovina određena po plaćama, a nakon prestanka osiguranja ponovno bi se isplaćivala najniža mirovina.
Piše Momir Jakšić Momo