Od početka ove godine u svijetu, ali i Hrvatskoj, primjetan je rast cijena – inflacija. Poskupljuju hrana i pića, energija i gorivo, ali ništa nije poskupjelo više od građevinskoga materijala. Neke kategorija tih proizvoda za krajnje korisnike u Hrvatskoj poskupjele su i do 300 posto, a koliki je to udar na građevinsku struku, govori i činjenica da su građevinari već dopisima na poskupljenja upozoravali premijera Andreja Plenkovića i ministra graditeljstva Darka Horvata, da se u pronalaženje rješenja uključila i Hrvatska gospodarska komora (HGK) te da je problem označen kao zajednički na razini cijele Europske unije.
Ako se ubrzo ne smisli rješenje kako prebroditi udar poskupljenja, građevinskoj struci prijeti slom, a posebno su ugrožene tvrtke koje rade u javnom sektoru i koje su u javnoj nabavi dogovorile poslove po ‘starim’ cijenama koje su u međuvremenu zbog niza faktora odletjele u nebo. Takve tvrtke će poslovati s teškim gubicima te će biti prisiljene otpuštati radnike i rezati troškove kako god znaju.
U proljeće je tportal razgovarao s uglednim ekonomistom Ekonomskog instituta Zagreb Željkom Lovrinčevićem o tome koliko je inflacija koja se valja iza brda opasna. Rekao nam je da je rast cijena sirovina u svijetu, posebice u Aziji, vrlo snažan i da za njega nije pitanje kada će se rast cijena u proizvodnji preliti na potrošačke proizvode već kada. Prvi su to osjetili građevinari.
Tijekom glavnog udara pandemije prošle jeseni i zime gospodarstva su hibernirala, a brzim oporavkom u proljeće prekinuti lanci opskrbe i proizvodnje nategnuli su se do pucanja i pokrenuli spiralu poskupljenja.
‘Nabavne cijene građevinskih materijala zadnjih mjeseci porasle su iznad svih mogućih očekivanja. Rast cijena tih razmjera nitko nije mogao predvidjeti i nastupila je nova situacija koja zahtijeva promjene kod ranije sklopljenih ugovora za izvođenje građevinskih radova i potrebne nove mjere za buduće ugovore’, piše u dopisu koja je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) uputila Vladi i ministru Darku Horvatu.
HUP: Intervenirajte poput Nijemaca
Konkretno, ove godine cijene plastičnih građevinskih cijevi porasle su od 60 do 70 posto, bakar je skuplji 60 posto, armatura i čelik 50 posto, mineralne vune 30 posto, drvena građa 20 posto, cement i ljepila od pet do 10 posto, proizvodnja asfalta poskupjela je 85 posto, dizel je skuplji 35 posto, bitumeni do 40 posto, a porasla je i cijena rada te energije.Za nekoga tko je sklopio ugovor s javnim naručiteljem u kojem su odredbe o nepromjenljivosti cijene poskupljenje je težak udar. Hrvatska nije specifična po tome, problem je prepoznat na razini EU-a i očekuje se da Europska komisija pomogne u rješavanju problema.
Hrvatska udruga poslodavaca ističe kako su u njemačkoj pokrajini Bavarskoj još u svibnju donijeli odluku o primjeni klizne skale za građevinske materijale. U odluci se govori da su skočile sve cijene građevinskoga materijala i da se očekuje daljnji rast, zbog čega je utvrđena lista proizvoda koji će se plaćati po kliznim cijenama. Stoga su i do Vlade zatražili da se intervenira na tržištu i donese uredba o prilagođavanju cijena koja će obvezati svi korisnike koji plaćaju javnim i novcem iz EU fondova.
HGK: Provedba mnogih projekata dolazi u pitanje
Velikog problema svjesni su i Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), čiji nam Tomislav Radoš, potpredsjednik za industriju i održivi razvoj kaže da zbog divljanja cijena ugovoreni projekti postaju neisplativi i kako bi ugroženi mogli biti projekti financirani kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO).’Zbog trenutne situacije oko pandemije došlo je do većeg skoka cijene čelika, prvenstveno zbog zastoja u globalnom lancu vrijednosti i to najviše u segmentu prijevoza i proizvodnje. Sve to je lančano dovelo do rasta cijena od gotovo 300 posto za neke domaće tvrtke, a uz poskupljenje bakra i aluminija od 20 do 40 posto, isplativost i provedba mnogih projekata dolazi u pitanje’, kaže nam Radoš.
On kaže da su domaći gospodarstvenici predložili sektorsko okrupnjivanje kako bi postigli bolje cijene u nabavi, a pomogli bi i povoljni krediti HBOR-a. ‘Dostupnost sekundarnih sirovina na domaćem tržištu također bi pridonijela ublažavanju posljedica rasta cijena primarne sirovine iz uvoza, u čemu može pomoći i uspostavljena HGK Burza otpada’, tvrdi Radoš.
Iz Grupacije ljevaonica HGK ističu kako su im sve sirovine prošle godine poskupjele, a kao jedan od većih problema apostrofiraju električnu energiju, kojoj je cijena porasla za 50 posto u posljednje tri godine, odnosno čak 70 posto u zadnjih šest godina. Upozoravaju na to da je poskupjela i većina ostalih dodataka, primjerice ulja i maziva, kao i rezni alati.Na zastoje i problematiku oko cijena sirovina i nemogućnost daljnje proizvodnje i isporuke upozoravaju i proizvođači plastičnih cijevi koji isporučuju svoje proizvode za aglomeracije. Sirovine poput polipropilena i polietilena koje su burzovna roba porasle su i do 100 posto, što utječe na proizvodnju plastičnih, cijevi tako da su cijene cijevi porasle od 30-100 posto.
‘HGK, Hrvatske vode i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zajednički rade na rješavanju problema’, dodaje Radoš./tportal/