Odnosi Europske unije i Moskve na najnižoj su razini od razdoblja Hladnoga rata i kriza na istoku Europe ne ulijeva nadu da bi se to uskoro moglo promijeniti. O tome što se događa s ljudskim pravima u Rusiji i Bjelorusiji za HTV-ovu emisiju “Agenda: Svijet” istražio je novinar Marko Stričević.
Bjeloruski poduzetnik Sergej Tihanovski, okrenut leđima od kamera i sudaca, prije dvije godine pokrenuo je YouTube kanal na kojem je kritizirao ruske vlasti.
Prikupivši oko tristo tisuća sljedbenika, najavljivao je da će se na izborima 2020. suprotstaviti Aleksandru Lukašenku. U utorak je nakon zatvorenog procesa u Minsku dobio 18 godina zatvora zbog presude da je organizirao masovne nerede i širenje mržnje u društvu. Njegovoj odvjetnici oduzeta je licencija za rad, a supruga Svjetlana, koja se nakon njegovog uhićenja kandidirala umjesto njega, pobjegla je iz Bjelorusije nakon prijetnji.
- Neću računati koliko će Segej biti star za 18 godina jer zaista vjerujem, sigurna sam, da neće 18 godina provesti u zatvoru. Uskoro ćemo opet biti s njim. Zajedničkim ćemo snagama uspjeti osloboditi sve političke zatvorenike, rekla je Svjetlana Tihanovska, političarka u egzilu, supruga Sergeja Tihanovskog.
Optužen za brutalnu izbornu krađu i zločine nad građanima vlastite zemlje, Lukašenko je nakon masovnih prosvjeda stotina tisuća ljudi, od tvorničkih radnika do penzionera – zadržao vlast nakon što mu je ruku pomoći, a potom i čvrst politički zagrljaj kakvog nije bilo još od raspada Sovjetskog Saveza, pružila vlast Rusije. Vođe bjeloruske oporbe danas su u zatvoru ili u emigraciji. Lani su dobile nagradu parlamenta Europske unije za slobodu misli. Nagrada nosi ime sovjetskog disidenta i nobelovca Andreja Saharova. Ove godine dobio ju je Rus Aleksej Navaljni. Preuzela ju je kćerka zatvorenog oporbenog političara, kojeg zapadne države smatraju političkim uznikom.
- Ovo je nagrada Andreja Saharova, a on je bio vjerojatno jedan od najnepragmatičnijih ljudi na svijetu. Ne znam zašto oni koji zagovaraju pragmatilne odnose s diktatorima ne mogu jednostavno otvoriti povijesne knjige. To bi bio veoma pragmatičan čin. Na taj bi način veoma lako shvatili neizbježan zakon politike: pacifikacija diktatora i tiranina nikada ne uspijeva, rekla je Darja Navaljna, kći oporbenog političara u zatvoru, Alekseja Navaljnog.
Rus je i jedan od dvoje ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade za mir. Uz filipinsko-američku novinarku Mariju Ressu, ponio ju je Dmitrij Muratov, urednik moskovske Novaje gazete. Čim je saznao da ju je dobio, Muratov je naglasio da su stvarni dobitnik novine u kojima radi, a čijih je desetak sugovornika u proteklih 20 godina ubijeno ili je preživjelo atentat.
- Svijet više nije zaljubljen u demokraciju. Vladajuće elite su ga razočarale. Svijet se okrenuo diktaturi. Pojavila se iluzija da se napredak može postići tehnologijom i nasiljem, a ne poštivanjem prava i sloboda čovjeka. Diktature su si osigurale jednostavniji pristup nasilju. U našoj zemlji – i ne samo u našoj – popularna je misao da su političari koji izbjegavaju krvoproliće – slabi ljudi, rekao je Dmitrij Muratov, novinar, dobitnik Nobelove nagrade za mir.
U Rusiji se upravo sudi i donedavno neupitnoj nevladinoj organizaciji Memorial. Osnovana 1989., još u Sovjetskom Savezu, bavi se istraživanjem i kulturom pamćenja totalitarnih represija u 20. stoljeću, ali i monitoringom ljudskih prava u suvremenoj Rusiji, te dokumentiranjem slučajeva njihovog kršenja. Od 8. studenog, moskovsko tužiteljstvo zahtijeva likvidaciju Memorijala, skupa s njegovim arhivom, bibliotekom, centrom za pomoć obespravljenima i muzejem.
- Memorijal je posebna organizacija. Naša ideologija je objedinjavanje onog što se naziva aktualnom zaštitom ljudskih prava s povijesnim istraživanjima i osmišljavanjem povijesnog puta Rusije u 20. stoljeću. Čini se da je spajanje jednog i drugog ono što se posebno ne sviđa nekome u rukovodstvu Rusije, rekao je Oleg Orlov, član odbora Memorijala.
Tjedan pun događaja koji ruiniraju odnose europskih vlasti s ruskima zaključila je presuda suda u Berlinu. Uhićen je Vadim Krasikov, navodno ruski specijalac prije dvije godine usred bijela dana u berlinskom parku Tiergarten ustrijelio je bivšeg čečenskog zapovjednika Zelimkana Kangošvilija. U obrazoloženju presude navodi se da je atentat naručen iz struktura centralne vlasti Ruske federacije.
- Ubojstvo prema nalogu države, kao što je danas utvrđeno na sudu, teško je kršenje njemačkog zakona i suverenosti Savezne Republike Njemačke. zbog toga smo na razgovor pozvali ruskog veleposlanika. Veleposlanik je obaviješten, dva pripadnika diplomatskog osoblja ruskog veleposlanstva bit će proglašeni nepoželjnim osobama, rekla je Annalena Baerbock, ministrica vanjskih poslova Njemačke.
Svi navedeni slučajevi upućuju na ledenu zimu za slobodu riječi i politička prava u Rusiji i Bjelorusiji, ali i na novu fazu konfrontacije sa Zapadom, koju se u medijima već dulje vrijeme naziva novim Hladnim ratom. Njegova nimalo hladna dimenzija ovih se dana podgrijava u Ukrajini i oko njenih granica. (hrt.hr)