S obzirom da je 2021.godina na izmaku, od 1.siječnja 2022.godine za žene vrijede novi uvjeti za prijevremenu starosnu i starosnu mirovinu, pa ćemo zbog toga ,prvenstveno, čitateljice informirati o tim uvjetima.
PRIJEVREMENA STAROSNA MIROVINA
U 2022.godini žene ostvaruju pravo na prijevremenu starosnu mirovinu s minimalno 58 godina života i 33 godine staža osiguranja. Kad se kaže 33 godine mirovinskog staža onda to znači da u tu kvotu od 33 godine ne ulazi dodani staž od 6 mjeseci po djetetu, niti beneficirani staž.
Penalizacija za godine života niže od 63 godine iznosi 0,20% po mjesecu, pa maksimalna penalizacija za 5 godina, odnosno 60 mjeseci, iznosi 12%, i ista se primjenjuje trajno. Druga bi bila situacija ako bi žena nakon umirovljenja radila, maksimalno do polovice punog radnog vremena, pa s takvim radom ostvarila minimalno jednu godinu staža. Naime, u takvoj situaciji postoji pravo na novi izračun mirovine, a onda se ista ostvaruje po uvjetima koje tada ima, odredbama Zakona koji tada vrijede, pa bi tako i žene koje su mirovinu ostvarile kada se nije priznavao staž za djecu, mogle ostvariti i to povoljnije pravo.
STAROSNA MIROVINA
U 2022.godini žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu s 63 s minimalno 63 godine života i minimalno 15 godina staža osiguranja. Kao i kod prijevremene starosne mirovine u kvotu od 15 godina ne ulazi dodani staž za djecu.
Ukoliko se pravo na starosnu mirovinu ostvaruje s dobi višom od 63 godine, dobiva se bonus polaznog faktora od 0,34% po mjesecu., a bonus polaznog faktora može biti maksimalno 20,4%
Žene koje imaju ostvareno sudjelovanje u Domovinskom ratu, u borbenom sektoru, imaju pravo, kao i do sada, na sniženje dobne granice za onoliko mjeseci koliko su sudjelovale u Domovinskom ratu, i takva mirovina se zove starosna mirovina uz sniženje dobne granice. Dakle, u 2022.godini sniženje se računa na način da se od 63 godine oduzmu mjeseci sudjelovanja. Za dob iznad dobi dobivene sniženjem dobne granice ostvaruje se bonus od 0,34% po mjesecu. Bonus polaznog faktora, može se ostvariti maksimalno za 5 godina , odnosno 60 mjeseci, tj.20,4% .
Kao i kod prijevremene starosne mirovine radom do polovice punog radnog vremena mirovina se ne obustavlja i isplaćuje se u punom iznosu, pa i najniža mirovina, a navršetkom jedne godine staža može se tražiti novi preračun mirovine, ukoliko se smatra da bi takva mirovina bila povoljnija. Naime, treba se uzeti u obzir da se kod novog preračuna u obzir uzimaju ostvarene plaće s radom do polovice punog radnog vremena i ako su takve plaće niske one mogu sniziti prosječne vrijednosne bodove, onda i osobne bodove, a na kraju može ispasti da unatoč jedne godine staža više nego prije, mirovina ne mora biti viša. No, kod podnošenja takvog zahtjeva preporučujem da se naglasi da se traži preračun mirovine i isplata nove mirovine samo ukoliko je povoljnija od dosadašnje, ali vjerujem da i bez takvog traženja Služba ne bi odredila isplatu novog nepovoljnijeg prava.
Što se tiče starosne mirovine zbog dugogodišnjeg osiguranika tu ostaje sve po starom, tj. takva mirovina ostvaruje se s 60 godina života i minimalno 41 godinom staža osiguranja, kada se mirovina ostvaruje po odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, a kada se ostvaruje po Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata onda u kvotu od 41 godine ulazi i staž ostvaren u Domovinskom ratu, ali samo u borbenom sektoru. Kod i jednog i drugog slučaja vrste mirovine u kvotu od 41 godine ne ulazi dodani staž za djecu.
Žena koja ima pravo na starosnu mirovinu ne može ostvariti pravo na starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranika.
KORISNI SAVJETI
Kad se podnese zahtjev za mirovinu radna organizacija budućeg umirovljenika odjavljuje i s zdravstvenog osiguranja, ali ostaje zaštitni rok od 30 dana. Ukoliko se u tom vremenu uspostavi rješenje o mirovini automatski se status korisnika zdravstvene zaštite registrira kao korisniku mirovine, ali ako se rješenje o mirovini ne uspostavi u tom roku, svaki budući korisnik mirovine trebao bi doći u Ispostavu HZMO-a, nekoliko dana prije isteka zaštitnog roka od 30 dana, i zatražiti da mu se uspostavi prijava na zdravstveno osiguranje u statusu korisnika mirovine, a prije dolaska u Ispostavu svatko neka u knjižari kupi tiskanicu 1, a ukoliko imaju preko sebe osiguranog i člana obitelji to treba svakako na šalteru Hrv.zavoda za zdravstveno osiguranje spomenuti.
Korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad , odnosno djelomičnog gubitka radne sposobnosti mogu ostvariti pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, neovisno o tome da li su takvi korisnici u osiguranju ili nisu, ali je obveza da im liječnik uspostavi „Prijedlog za medicinsko vještačenje“ (obradu) s novim nalazima i novim prijedlogom za ocjenu.
Takvi korisnici invalidske mirovine zbog prof. nesposobnosti za rad odnosno smanjene sposobnosti za rad koji su imali i sudjelovanje u Domovinskom ratu u borbenom sektoru mogu tražiti i pravo na starosnu mirovinu uz sniženje dobne granice, ukoliko u trenutku podnošenja zahtjeva zadovoljavaju starosnu dob za takvo pravo, naravno, ako smatraju da bi to za njih bilo povoljnije. Novo pravo ostvaruje se od prvog dana sljedećeg mjeseca po podnošenju zahtjeva.
Piše Momir Jakšić Momo