Aktualno Hrvatska i svijet Svijet

Rusija traži povlačenje snaga NATO-a iz Bugarske i Rumunjske

Rusija je u petak zatražila povlačenje vojnika NATO-a iz dviju članica tog saveza Bugarske i Rumunjske kako bi se smirile napetosti oko Ukrajine, a dvije su zemlje odbacile te “neprihvatljive” zahtjeve.

  • Nema tu dvosmislenosti, odgovorilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova u pisanu odgovoru jednom mediju i objasnilo da se radi o povlačenju stranih vojnika, opreme i oružja kao i o drugim mjerama u svrhu povratka na stanje iz 1997. u državama koje nisu bile članice NATO-a.
  • To je slučaj Rumunjske i Bugarske, odgovorilo je ministarstvo pa dodalo da postoje i brojni drugi slučajevi u istočnoj i središnjoj Europi kao što su Poljska i baltičke zemlje.

Riječ je o pisanu odgovoru ministarstva na pitanje na koje ministar Segej Lavrov nije mogao odgovoriti na konferenciji za novinare 14. siječnja.

Taj pisani odgovor objavljen je upravo na dan kada u Ženevi razgovaraju Lavrov i njegvo američki kolega Antony Blinken o smirivanju napetosti.

Washington optužuje Mokvu da priprema invaziju na Ukrajinu kako bi spriječila Kijev da se pridruži NATO-u, a Rusija to nije i traži od Zapada jamstva za svoju sigurnost u obliku potpisivanja ugovora kojim bi se NATO obvezao da odustaje od širenja i vratio se na sigurnosnu arhitekturu u Europi kakva je bila po završetku hladnog rata i raspada Sovjetskog Saveza.

Oko 1.000 američkih i 140 talijanskih vojnika u rotacijama je stacionirano u Rumunjskoj uz desetke poljskih vojnika. U utorak je Bukurešt rekao da je spreman primiti još američkih vojnika na svom tlu.

Bugarska ima sporazum sa Sjedinjenim Državama o raspoređivanju do 5.000 vojnika u rotacijama.

NATO-ovih je vojnika još oko 5.000 raspoređeno u Poljskoj i baltičkim zemljama.

U petak je Lavrov rekao da očekuje pisani odgovor Washingtona idući tjedan.

Kremlj se u svom stajalištu poziva na usmena obećanja Zapada dana Moskvi krajem hladnog rata da se neće nikada širiti do njezinih granica, a što je prekršeno sukcesivnim proširenjem NATO-a na bivše članice komunističkog bloka i sastavnice Sovjetskog Saveza (baltičke zemlje).

Zapadu su ruski zahtjevi neprihvatljivi te ističe da je karakter saveza defenzivan s jedne strane, a s druge je riječ o suverenim državama koje mogu slobodno odlučivati kojem će se savezu priključiti.

Bukurešt i Sofija odbacuju ruske zahtjeve

Bukurešt je ocijenio “neprihvatljivim” zahtjeve Rusije o povlačneju NATO-ovih vojnika u okviru sporazuma o deeskalaciji napetosti o Ukrajini.

  • Takav je zahtjev neprihvatljiv i ne može biti dio pregovora”, priopćilo je rumunjsko ministarstvo vanjskih poslova i poručilo da su takve izjave “neprimjerene i neutemeljene”.-

Jačanje vojne prisutnosti Saveza je “defenzivno u odnosu na sve agresivnije ponašanje Rusije u regiji, piše Bukurešt i to “unatoč pokušajima NATO-a da ostvari konstruktivan dijalog”.

Bugarski premijer Kiril Petkov inzistira na “suverenitetu svoje zemlje koja je sama odabrala pristupiti NATO-u”.

  • Sami odlučujemo kako ćemo organizirati našu obranu u suradnji s partnerima, rekao je u parlamentu i naglasio da Sofija neće biti “članica druge zone”. (hrt.hr)