Izložbeni program “Baština odozdo | Drežnica: Tragovi i sjećanja 1941.-1945.” prošao je uspješno na dva prijavljena natječaja (Ministarstva kulture i medija i Grada Zagreba) i bit će realiziran ove jeseni u Zagrebu u suradnji sa Arheološkim muzejem u Zagrebu, SNV-om i Zavičajnim muzejem u Ogulinu.
Prva faza realizacije prijavljenog programa je Radionica participativne kartografije u Drežnici, koja će se održati ove subote 30.04.2022. od 11.00 do 16.00 sati u društvenom domu u Drežnici, a koju prema planu financiranja, pokriva Odjel za kulturu SNV-a.
U petak 29.04.2011. u 21:00 organiziraju javnu projekciju filma “Drežnica” (red. Slavko Goldstein, 1964.), u pilani Bukva u Drežnici (Jagetići).
U subotu 30.04.2022. je predviđeno cjelodnevno događanje prema programu, a od 16.00 sati u suradnji sa lokalnim udrugama bit će priređena zakuska i druženje u društvenom domu.
Na prvim poznatim vojnim državnim kartama Drežnice, koji datiraju u 18. stoljeće, imena sela, šuma i polja, ispisana su nerijetko komičnim njemačkim inačicama lokalnih naziva, poput “Dresznicza Pollie” (Drežničko polje).
Ove karte nam pokazuju kako je Drežnica izgledala prije 250 godina. No koliko nam govori o stvarnoj situaciji, a koliko o onome što su vlasti željele u nju ucrtati (posjede za oporezivanje, prirodne resurse poput šuma i sl.)?
Austrijski vojni kartografi Drežnicu su u 18. stoljeću podijelili na “gornju” (Ober), “donju” (Unter) i “srednju” (Mitter). Krakar su nazivali “Donjom Drežnicom”, no izgleda da se taj naziv nije zadržao u narodu.
Pored Drežničkog polja vidimo i nazive “Varos” i “Bellina” – da li netko zna što se nalazilo u Varošu?
O KARTI:
Sredinom 18. stoljeća nedostatak pouzdanih karata pokazao se kao veliki nedostatak za austrijske vojne postrojbe. Godine 1764., feldmaršal Daun predložio je Mariji Tereziji da časnici Glavnog stožera (Generalquartiermeisterstab) mapiraju zemlje pod svojom upravom. Izrada karata ranije je bila stvar privatnih zemljoposjednika koji su dokumentirali vlastite posjede.
Prvi zemaljski jozefinski premjer započet je 1764., za vrijeme vladavine Marije Terezije i dovršen 1785. pod Josipom II. Karte su nacrtane rukom i u početku su imale mjerilo ca 1:28.800. Promjene nadmorske visine označene su šrafiranjem, a ne linijama konture.
Jozefinski premjer konačno je sadržavao više od 4000 listova.
Od 1774.-1775. izrađene su karte Karlovačkog generalata (Karlstädter Generalat), pod koji je spadala i Drežnica.
Karlovački generalat bio je vojno-upravno područje u sastavu Vojne krajine koje se razvilo iz Hrvatske krajine krajem 16. stoljeća, kada je zbog obrambenog i upravnog značenja grada Karlovca ime Hrvatske krajine postupno zamijenjeno novim.
Ovu i ostale Austro-ugarske karte možete pregledavati besplatno na sljedećoj POVEZNICI
