Ovog utorka u našoj muzejskoj rubrici Utorkom iz muzejskog arhiva donosimo članak o proslavi „Hrvatskoga radiše“ u Ogulinu, objavljen u „Glasu Hrvata“ 11. kolovoza 1923. godine.
„Hrvatski radiša“ je organizacija osnovana 1903. godine s ciljem školovanja i zapošljavanja djece iz siromašnih hrvatskih krajeva u obrtničkim i privrednim zanimanjima.
Naime, početkom 20. stoljeća hrvatski narod se nalazio u sastavu Austro-Ugarske u kojoj je Banska Hrvatska bila dio ugarskoga, a Dalmacija i Istra austrijskoga dijela dvojne monarhije.
Paralelno, na području Srijema i Slavonije osjećalo se širenje srpskog utjecaja kroz gospodarstvo i kulturu, a Italija je pomišljala o zaposjedanju istočne obale Jadrana i direktnom spajanju Dalmacije s Italijom, pozivajući se pritom na povijesno pravo bivše Mletačke Republike.
U Srijemu i Slavoniji Mađari i Nijemci su školovali djecu u svojim matičnim zemljama ili su otvarali svoje škole i isključivali hrvatski jezik iz uporabe. Preko organizacije Srpski privrednik, osnovane 1897., koja je imala oslonac u Srpskoj banci u Zagrebu, srpskom stanovništvu je omogućivano otvaranje trgovine i obrta te su na taj način potiskivali Hrvate iz tih djelatnosti. I Židovi su imali svoje posebne škole.
Stoga, da bi se Hrvatima omogućilo školovanja u praktičnim zanimanjima, a samim time i olakšalo konkurentnost, na inicijativu trgovaca i obrtnika u Zagrebu 1903. godine je osnovano „Društvo za namještanje naučnika u obrt i trgovinu“. Društvo je promijenilo ime 1913. u „Hrvatski privrednik“, a 1918. u „Hrvatski radiša“. Društvo se brzo razvilo, tako da već 1904. ima 29 organizacija izvan Zagreba, među njima i u Ogulinu.
U članku iz „Glasa Hrvata“ detaljno je opisana ogulinska proslava u visokoj organizaciji i sa zanimljivim sadržajima.
Više o povijesnom značenju Hrvatskog radiše možete pročitati u znanstvenom članku Mire Kolar-Dimitrijević.
