Inflacija, energetska kriza i rat u Ukrajini izbrisali su snove o jeftinijim kreditima zbog ulaska u eurozonu i preokrenuli stvari, pa danas sve više raste strah od podizanja cijena kredita.
Razloga za strah imaju oni koji otplaćuju kredite s promjenjivim kamatama, privezanim uz međubankarsku kamatnu stopu Euribor koji raste zbog rasta ključnih kamata Europske središnje banke koja ih podiže da bi obuzdala inflaciju. Šestomjesečni Euribor uz kojeg su najčešće privezani krediti s promjenjivim kamatama u eurima, bio je početkom lipnja ove godine negativnih, 0,03 posto, a danas je narastao na 2,03 posto.
Još je proljetos Hrvatska narodna banka izračunala da bi povećanje kamata za dva postotna boda, donijelo prosječan godišnji nominalni porast troška otplate od oko 800 kuna za gotovinske nenamjenske kredite, a za stambene kredite nominalni godišnji rast 3700 kuna ili 11,5 posto, pri čemu bi polovica dužnika imala trošak iznad 2800 kuna, a druga polovica manje od tog iznosa. U Hrvatskoj je 46 posto svih kredita, novijih i starijih, ugovoreno s promjenjivim ili s kamatama fiksiranim kraće od tri godine. Od toga ih je 20 posto vezano uz EURIBOR. Cijeli članak donosi slobodnadalmacija.