Saborski zastupnici raspravljaju o drugom rebalansu ovogodišnjeg državnog proračuna. Ukupni prihodi povećavaju se za malo više od 758 milijuna kuna, a rashodi ostaju na gotovo 185 milijardi kuna. Sjednicu
Nije ministar financija ni počeo iznositi Vladin prijedlog rebalansa proračuna, kad su se nanizali zahtjevi za stankama, uz oštra prozivanja iz redova oporbe.
Saborska oporba izrazila je nezadovoljstvo predloženim rebalansom državnog proračuna, tvrdi kako on pokazuje da Vlada koristi inflaciju da bi punila proračun, a da građanima daje mrvice, HDZ to odbacuje i ističe da Vlada racionalno upravlja financijama.
Nekoliko puta se snižavao PDV na najvažnije namirnice, to je dokaz da Vlada ima osjećaj za one kojima je pomoć najpotrebnija, odgovorila je HDZ-ova Grozdana Perić na oporbene tvrdnje da na rastu cijena i poreznih davanja država puni proračun preko grbače građana.
Predloženim rebalansom, ukupni prihodi proračuna povećavaju se za 758,2 milijuna kuna – na 171,8 milijardi kuna, dok rashodi ostaju na 184,7 milijardi kuna. Na rast proračunskih prihoda prvenstveno utječu prihodi od poreza, koji su veći za 4,4 milijarde kuna u odnosu na prihode planirane rebalansom iz svibnja.
Mrak Taritaš: Dobitnik je Vlada, gubitnik građani
Proračun raste za pet milijardi kuna, a tek jedna milijarda se vraća građanima kroz mjere pomoći, konstatira Peđa Grbin (SDP), dobitnik proračuna je Vlada, a gubitnik su građani, dodaje Anka Mrak Taritaš (Glas).
Netko na našim građanima masno zarađuje, nisu sva povećanja cijena opravdana, uvođenje poreza na ekstra profit je opravdano i nužno, poručuje Vesna Vučemilović (HS).
Davor Bernardić (Socijaldemokrati) kaže da rebalans pokazuje da ne postoji nikakva vizija gospodarskog oporavka. Svakog danas nas je sve manje, a živimo sve teže, gospodarski rast je malen, krhak, inflacija će nastaviti rast, životni standard se urušava, istaknuo je.
Marin Lerotić (IDS) upozorava kako se, unatoč rastu prihoda od poreza, deficit proračuna smanjio tek za 700-tinjak milijuna kuna, odnosno za pet posto.
Razlog je što ne znamo riješiti problem tamo gdje curi, a to je zdravstvo, niti znamo povući sredstva iz EU, kazao je i naveo kako ćemo manjak proračuna od oko 12 milijardi kuna riješiti zaduživanjem. Svaki dan se zadužimo za 35 milijuna kuna i tako svaki dan u godini, naglasio je.
Bernardić: Gdje je nestao Paladina, gdje je nestala obnova?
Oporba Vladu kritizira zbog spore obnove Zagreba i Banovine nakon potresa, ali i jer nije povukla 5,3 milijarde kuna iz EU fondova.
Ovo je neizdrživa situacije, nisu iskorištena sva sredstva od EU fondova, Banovina se ne obnavlja, kazao je Nikola Grmoja (Most), pa pozvao građane da razmisle koliko ih košta aktualna Vlada i njena korupcija.
Bernardić uvjerava da Hrvatska do srpnja iduće godine neće iskoristiti sredstva za obnovu od potresa. U Zagrebu i na Banovini se ne događa gotovo ništa, gdje je nestao ministar Paladina, gdje je nestala obnova, upitao je.
U obnovi se kasni, i to dramatično, dodaje Urša Raukar Gamulin (ZLB).
I Katarina Peović (RF) naglašava da ne povlačimo dosta EU sredstva, da nema projekcije kako povećanje prihoda od PDV-a usmjeriti u zelenu tranziciju i za socijalne potrebe. Platiti ćemo preko 1, 5 milijardi kuna za arbitražni sporazum s MOL-om, a za zelenu tranziciju trošimo samo dvije milijarde kuna, kazala je.
Stipo Mlinarić (DP) pozvao je ministra financija da se isprave višegodišnje nepravde prema HRVI i njihovim invalidninama te mirovinama branitelja. Još je 2010. premijerka Kosor za deset posto skinula mirovine veće od 3.000 kuna, ispravite tu nepravdu, pozvao je zastupnik.
Ministar financija poručuje da drugi ovogodišnji rebalans potvrđuje rast prihoda od poreza, ali i rast rashoda zbog jesenskog paketa pomoći, arbitražnog suda u slučaju INA-MOL, te rasta plaća u javnim i državnim službama.
- Izmjene i dopune utemeljene su na našim makroekonomskim projekcijama. BDP je snažno porastao u prvih šest mjeseci 2022. Očekujemo usporavanje gospodarskog rasta, odnosno očekujemo gospodarski rast na godišnjoj razini u visini 5,7% BDP-a. Osobna potrošnja će biti glavni pokretač rasta u 2022. godini, rekao je Marko Primorac, ministar financija.
Ministar Primorac predložio je saborskim kolegama prihvaćanje svih predloženih akata.
Za repliku se javilo 42 zastupnika. Današnja će rasprava, prema svemu sudeći, potrajati. (HRT/Hina/J.L.)