Ravnateljima bolnica ovih je dana stigao dopis iz Ministarstva zdravstva u kojem se zahtijeva striktno provođenje Pravilnika o početku, završetku i rasporedu radnog vremena zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih radnika u mreži javnog zdravstva, piše u nedjelju Jutarnji list.
Traži se strože vođenje evidencije o radnom vremenu koje bi se trebala provesti uz pomoć informatičke podrške, odnosno bolničkog informacijskog sustava koji bi pratio ispunjavanje obveza iz radnog odnosa za svakog djelatnika. Praksa, naime, govori da s rastom broja dodatno zaposlenih liječnika iz javnog zdravstva u privatnoj praksi trpi radno vrijeme u bolnicama.
U dopisu ministarstva upozorava se i da bi poslodavac koji ne vodi evidenciju o radnom vremenu zaposlenika bio prekršajno odgovoran.
Ministar Vili Beroš je kontrolu radnog vremena tražio i u kolovozu 2020. pa u listopadu 2021.
Koji će biti ishod ovog najnovijeg zahtjeva i kako će se provoditi, teško je predvidjeti jer ravnatelji se još konzultiraju s informatičkim službama o mogućnostima digitalne kontrole te s pravnicima o mogućim problemima s GDPR-om. Svi su zasad suglasni da “štancanje” kartica ne bi bilo učinkovito.
Ravnatelj KBC Rijeka Alen Ružić kaže da se u nemedicinskim službama već radi evidencija prisutnosti na poslu potpisivanjem djelatnika na listu s upisom vremena dolaska i odlaska te da se to nastaviti do pune implementacije novog sustava evidencije. Medicinske djelatnike kontroliraju šefovi klinika i u pravilu svaka klinika ima popodnevni sastanak na kojem je razvidno koga nema. Po novom sustavu kontrole prisutnost na poslu pratiti će se kroz prijavu u bolnički informatički sustav.
Ravnatelj KBC Sestre milosrdnice Davor Vagić kaže da su u prošlog proljeća krenuli u tom pravcu jer drže da je svima u interesu da se znaju pravila.
“Šefovi imaju tzv. popisne tablice u koje se piše vrijeme dolaska i odlaska zaposlenika. Sad ćemo vidjeti je li moguća prijava preko bolničkog informatičkog sustava”, objašnjava Vagić.
“Mi već imamo određeni sistem kontrole radnog vremena koji se vodi u dva sustava. Na svakoj se klinici ispunjava evidencija koja onda ide u COP (centralizirani obračun plaća) za obračun plaća te u naš bolnički sustav”, objašnjava pomoćnik ravnatelja KBC-a Zagreb Milivoj Novak. Dodaje da je puno lakše mjeriti radno vrijeme nego učinak na poslu.
Valja pričekati neko vrijeme da bi se vidjelo je li treći pokušaj kontrole radnog vremena dao očekivane rezultate ili će neki ipak uspjeti naći “rupu” koja će im omogućiti da “sve ostane po starom”, piše novinarka Jutarnjeg lista Goranka Jureško. (Hina/N1)