Washington je zabranio ne samo izvoz najmodernijih čipova za strojno učenje već i najpreciznijih strojeva za proizvodnju računalnih čipova
Američki predsjednik Joe Biden označio je novu fazu u odnosima između Pekinga i Washingtona kad je prošlog mjeseca najavio blokadu izvoza naprednih računalnih čipova u Kinu, i time postavio ton za sastanak s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u ponedjeljak na marginama summita G20 na Baliju.
Dok se Bidenov prethodnik Donald Trump upuštao u trgovinski rat s Kinom, Biden je započeo eru politike u kojoj se više ne radi o trgovini, nego o sve žešćoj konkurenciji za mjesto svjetske vodeće tehnološke i vojne sile.
Associated Press ističe kako su se obje države prošla dva desetljeća fokusirale na širenje trgovinskih veza i globalni rast, a sada su i Washington i Peking započeli s otvorenim davanjem prednosti vlastitim nacionalnim interesima, čak i dok se globalna ekonomija trese.
Težak udarac
Gregory Allen, stručnjak za strateške tehnologije iz Centra za strateške i međunarodne studije, ističe kako je Bidenov embargo na čipove znatno gori od bilo čega što je Trump uveo Kini. Trgovinske tarife koje je uveo bivši predsjednik – a koje Biden još nije ukinuo – imale su veliku novčanu vrijednost, no jedva da su utjecale na trgovinsku razmjenu.
Zabrana izvoza čipova, s druge strane, zadala je težak udarac Pekingu na polju na kojem već kaska desetljećima iza SAD-a. “U osnovi, obvezali smo se reći: Kina, nećeš postići svoj najvažniji cilj”, kazao je Allen za AP. Washington je zabranio ne samo izvoz najmodernijih čipova za strojno učenje – neophodnih za razvoj umjetne inteligencije – već i najpreciznijih strojeva za proizvodnju računalnih čipova. Upravo u tim strojevima stoji najveća prijetnja Kini – radi se o tehnologiji koju posjeduju samo SAD, Japan i Nizozemska, bez koje je nemoguće dovoljnom preciznošću ucrtavati mikroskopske tranzistore na silicijske vafere. (Ivan Fischer, jutarnji.hr)