Ministar rada Marin Piletić predstavio je u ponedjeljak socijalnim partnerima zakonodavni okvir uređenja rada nedjeljom kojim se predlože da se rad nedjeljom od 1. siječnja iduće godine za sve djelatnosti plaća 50 posto više u odnosu na redovnu satnicu. Piletić je nakon sjednice Gospodarsko socijalnog vijeća rekao novinarima da će novim zakonskim rješenjem koje ovog tjedna ide na Vladu biti limitiran broj nedjelja koje će radnici moći odraditi. Napomenuo je da se rad u sektoru trgovine vrednuje Zakonom o trgovini, a za sve ostale djelatnosti Zakonom o radu. Novinarima je odgovorio da Zakon o trgovini definira 16 radnih nedjelja godišnje dok Zakon o radu nalaže da jedna nedjelja mjesečno mora biti neradna.
Satnica za rad nedjeljom prema konačnom prijedlogu plaćat će se 50 posto više u odnosu na redovnu satnicu dok se sada takav rad plaća skuplje minimalno 30 posto a prosječno 37 posto.
Vezano za ostale dodatke na plaću po riječima ministra ostavljena je mogućnost za kolektivno pregovaranje između poslodavca i sindikata.
‘Priziv savjesti’ na rad nedjeljom
Ministar Piletić je u svojoj prezentaciji objasnio tko će moći, odnosno u kojem slučajevima se neće moći odbiti rad nedjeljom.
“Rasprava u Hrvatskom saboru o položaju radnika koji rade nedjeljom, uključujući i pravo radnika na povećanu plaću za takav rad, te zahtjevi zastupnika da se zakonom odredi minimalni iznos povećanja plaće za rad nedjeljom
Predložena visina POVEĆANJA PLAĆE za svaki sat rada nedjeljom – najmanje 50%, uz mogućnost da se navedeno uredi na povoljniji način kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu
Ako poslodavac NE MOŽE RASPOREDITI RADNO VRIJEME RADNIKA na način datjedni odmor toga radnika uključuje nedjelju, radnik će moći odbiti rad nedjeljom i zbog toga neće smjeti trpjeti štetne posljedice.
IZNIMNO, radnik neće moći odbiti rad nedjeljom:
– u slučaju prijeke potrebe za radom radnika
– ako je zaposlen kod poslodavca kod kojeg se, zbog organizacije rada u skladu s prirodom posla, radnedjeljom ne može isključiti.
Poslodavac kod kojeg se zbog organizacije rada u skladu s prirodom posla rad nedjeljom ne može isključiti dužan je osigurati radniku najmanje jedan tjedni odmor nedjeljom u razdoblju od četiri uzastopna tjedna.
U slučaju spora oko stavljanja u nepovoljniji položaj radnika koji je odbio raditi nedjeljom, a što je dovelo do povrede nekog od prava radnika iz radnog odnosa, ako radnik učini vjerojatnim da je stavljen u nepovoljniji položaj iz tog razloga, teret dokazivanja prelazi na poslodavca, koji mora dokazati da radnika nije stavio u nepovoljniji položaj iz tog razloga, odnosno da mu nije povrijedio pravo iz radnog odnosa.
Što kažu sindikati i poslodavci?
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir rekao je da su sindikati tražili 100 postotno povećanje satnice za rad nedjeljom, ali i da ostaje mogućnost pregovora o daljnjem povećanju.
Sindikati, dodao je smatraju da su tri radne nedjelje mjesečno još prevelik broj, a nejasno je i kakvo je povećanje broja radnika potrebno za 16 radnih nedjelja koje nije trebalo za 52 radne nedjelje.
Upitan za priziv savjesti vezano uz rad nedjeljom, Sever je rekao je kako je ostao problem organizacije radnog vremena i zaštite radnika od nasilnog pristupa da moraju nešto odraditi što je poslodavac tražio.
Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber rekla je da je oko plaćanja rada nedjeljom postignuta suglasnost sa sindikatima da ga treba platiti više, no problem je osiguranje dovoljnog broja zaposlenika kada je takav rad neophodan.
Upozorila je kako je poseban problem uvođenje priziva savjesti radnika za rad nedjeljom pa će biti gotovo nemoguće osigurati rad u tim uvjetima.
Tema razgovora bila je i reforma zdravstva koju je ministar zdravstva Vili Beroš predstavio kroz predložene izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju.
Piletić je naglasio da je prijedlogom Državnog proračuna za iduću godinu osigurano financiranje svih ključnih projekata za koje je Vlada zadužena.
Sever je izrazio je nadu da će u proračunu biti dovoljno novca za nastavak mjera potpora građanima i gospodarstvu unatoč predviđenom “mršavom” gospodarskom rastu.
Poslodavci bi, pak voljeli da je na rashodnoj strani proračuna pokazano više štednje i snažnijih reformi, posebice lokalne samouprave i zdravstvene reforme budući se očekuje teška 2023. i 2024.(N1)