Statistički zavod prognozira da bi cijene mogle porasti još 43%, a najveći rast imaju Njemačka i Mađarska
Iako je proizvodnja jaja u Hrvatskoj godinama bila jedna od rijetkih prehrambeno-industrijskih grana u kojoj smo proizvodili dovoljno za domaće potrebe, svi su izgledi da su i ta vremena iza nas.
Prve su procjene da je proizvodnja pala na 80 posto samodostatnosti, a stručnjaci prognoziraju kako ćemo do 2027., kada istječe rok EU za prilagodbu u obogaćeni podni uzgoj, pasti još 30 posto. Puno je razloga za pad proizvodnje jaja koji bilježe i zemlje EU, a glavni su štete od pojave ptičje gripe, velik rast cijena stočne hrane, energenata i ostalih troškova u proizvodnji.
Loše prognoze
S obzirom na to da je proizvodnja pala, a potražnja sve veća, osobito u ovo predblagdansko vrijeme, narasle su i cijene. Kako nam kaže Branko Bobetić, direktor Croatiatočara, na europskom tržištu cijene su u usporedbi listopad 2021.-22. narasle prosječno 71,7 posto, što je izravna posljedica rasta cijena stočne hrane od oko 80 posto, a energenata i više od 200 posto.
U odnosu na preduskrsno vrijeme, kada je najveća potrošnja jaja, cijena je za A klasu s prosječnih 15 kuna skočila na 20 kuna, a u nekim trgovačkim centrima s početkom prosinca već je i 22 kune. Prognoze Državnog zavoda za statistiku su da će cijena još rasti za 43 posto. Zvjezdana Blažić, konzultantica u poljoprivredno-prehrambenoj industriji, kaže da se najveći rast bilježi u Njemačkoj, čak 94,6, i Mađarskoj, 81,6 posto. (Z. Šimić, jutarnji.hr)