Samo u Hrvatskoj, prema Registru za rak, u 2020. registrirano je 10 posto manje pacijenata oboljelih od raka
Nema nikakve sumnje da je pandemija covida-19 značajno smanjila dostupnost liječenja drugih bolesti i da je već popriličan broj posrednih žrtava ovog virusa, a idućih godina bit će ih još!
Činjenica je da su se, osobito tijekom 2020. godine, zdravstveni djelatnici u najvećoj mjeri bavili oboljelima od korone te da su operacije, posebno one “hladne”, bile na čekanju jer je dio bolnica bio pretvoren u covid-ustanove, a i one koje nisu, u tom su periodu smanjile obim rada. Najnoviji podaci iz OECD-ova istraživanja, odnosno godišnje usporedbe izvođenja najčešćih kirurških zahvata, što hladnih, što hitnih, pokazali su da je u nekim zemljama broj učinjenih zahvata bio gotovo prepolovljen tijekom 2020. u odnosu na pretpandemijsku 2019.
Uspoređivao se broj elektivnih operacija zamjene kuka, koljena te promjene leće kod liječenja sive mrene, ali i hitnih operacija zbog zloćudnih bolesti, i to prostate, dojke i maternice. Podaci za Hrvatsku govore da je smanjenje bilo na razini prosjeka EU. Tako je broj zamjena kuka smanjen za 14 posto, a koljena za 24 posto. To znači da je mogućnost liječenja izgubio svaki četvrti pacijent 2020. u odnosu na 2019. godinu. Slično je bilo i s operacijama sive mrene, pa je tako četvrtina Europljana imala manje kvalitetan život u pandemijskoj godini jer nije mogla dobiti očekivanu zdravstvenu skrb.
Manje pregleda i dijagnostike
No, nije se duže čekalo samo na tzv. hladne operacije, već i na liječenje raka. Primjerice, u EU u prosjeku je bilo 18 posto manje operacija raka prostate, zatim 17 posto raka dojke i 19 posto raka maternice, govore podaci OECD-a. To znači da svaki peti građanin EU nije operiran na vrijeme. Doda li se tom podatku činjenica da je pao i broj otkrivenih slučajeva raka, može se očekivati da će smrtnost od zloćudnih bolesti idućih godina značajno porasti. Samo u Hrvatskoj, prema Registru za rak, u 2020. registrirano je 10 posto manje pacijenata oboljelih od raka, a za neke vrste čak i puno više. Primjerice, bilo je 20 posto manje novih dijagnoza raka bubrega, prostate i štitnjače. U apsolutnom iznosu registrirano je 599 manje slučajeva raka prostate, 414 pluća i 291 debelog i završnog crijeva. Prema OECD-u, u Hrvatskoj je bilo 18 posto manje operacija raka prostate, 8 posto raka dojke i 22 posto raka maternice. (G. Jureško, jutarnji.hr)