Učitelji pitaju i tko će voditi brigu o učenicima s teškoćama, hoće li i njihovi asistenti biti dulje u školi, što je s putnicima…
Debelo kašnjenje s objavom javnoga poziva za 50-ak škola koje bi od jeseni trebale krenuti u četverogodišnju eksperimentalnu primjenu projekta cjelodnevne škole, zatim činjenica da su nakon loše izvedene javne prezentacije projekta u režiji Ministarstva obrazovanja ravnatelji i učitelji ostali bez odgovora na niz pitanja, navelo je pojedine školske kolektive na uzmak od ideje koju su dosad podržavali.
Kurikulumi se tek rade
Neupitno je, kažu nam u školama, da je projekt cjelodnevne škole potreban, no zbog izrazito kratkog roka za pripremu škola i niza nejasnoća vezanih uz primjenu rješenja u praksi, u nekim školama koje imaju uvjete za prijavu su konsternirani. Što ih konkretno muči u projektu kojim dolazi do iznimno velikih promjena, budući da se zadire u strukturu radnog dana, količinu vremena koje učitelji i učenici provode u školi, promjenu predmeta, kurikuluma, satnice, zaduženja i plaća?
Učiteljima je za početak nejasno kolika će biti njihova zaduženja s obzirom na uvođenje novih predmeta (Prirodoslovlje, Društvo i zajednica, Praktične vještine, obavezni drugi strani jezik) i promjene satnice postojećima? Primjerice, matematici i hrvatskom jeziku satnica se povećava, a informatici smanjuje, što je također nejasno predstavljeno s obzirom na to da je riječ o predmetu koji se zamjenjuje novim sadržajem nazvanim Informacijske i digitalne kompetencije, u trajanju od jednog školskog sata tjedno kroz sve razrede.
Pitanje koje postavljaju u školama jest zašto kurikulumi novih predmeta nisu unaprijed doneseni, već je njihova izrada tek sada u tijeku? Zašto radne skupine za izradu kurikuluma, uključujući informatike, nisu formirane ranije? U školama nemaju ni jasan odgovor tko će predavati nove predmete, poput alternative vjeronauku Svijet i ja, a ne znaju ni kada će biti organizirane edukacije za učitelje.
Nadalje, hoće li doći do smanjenja satnice nekim učiteljima u predmetnoj nastavi? Ili – što će biti s učiteljicama u dnevnom boravku? Prema riječima ministrova savjetnika, psihologa Josipa Burušića, “Ministarstvo će s osnivačima škola o tome postići jasan dogovor: ako ih osnivači žele platiti, ti će učitelji imati mogućnost nastaviti raditi u školama ili će pronaći drugo radno mjesto u školama ili drugim odgojno-obrazovnim institucijama”.
Pitanje je, dakle, zašto spomenuti dogovor nije postignut prije raspisivanja poziva, jednako kao i hoće li u odluci škole da se prijavi u eksperiment sudjelovati svi zaposlenici ili samo učiteljsko vijeće na čelu s ravnateljem? Zbog ovoga pitanja predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić najavljuje da će ukoliko svi zaposlenici neće sudjelovati u odluci, taj sindikat preispitati svoju potporu projektu. – Ako se to odbije, mi ćemo to smatrati oktroiranim rješenjem, a sigurni smo da je bez pune podrške učitelja, ova priča osuđena na neuspjeh – poručio je.
Problem zbog informatike
S obzirom na to da će učitelji i učenici boraviti dulje u školi, postavlja se pitanje što će biti s učiteljima i učenicima putnicima te učiteljima koji rade u više škola? Kako će se u praksi voditi briga o učenicima s teškoćama, hoće li i njihovi asistenti biti dulje u školi? Tko će ih platiti?
Buka je podignuta i zbog spomenutog smanjenja satnice predmeta informatika. Skupina sveučilišnih profesora ovaj je potez ministarstva nazvala skandaloznim i neprimjerenim. Nakon kaosa kada je informatika 2018. napokon uvedena u škole, ali dijelom kao obavezna, a dijelom kao izborna, sada je najavljena izrada novog kurikuluma, i to, po najavama Ministarstva, za predmet šireg sadržaja koji će naglasak stavljati na medijsku pismenost.
Iz Ministarstvu poručuju da će konačno rješenje za satnicu ovog predmeta biti poznato nakon javne rasprave o dokumentu, a najavljuju i da od idućeg tjedna pokreću stručne skupove za sve zainteresirane ravnatelje na kojima će im ponuditi odgovore.
Zbog niza otvorenih pitanja, u drugom su planu završila dobra rješenja u cjelodnevnoj školi, poput obaveznog učenja drugog stranog jezika (napokon!), veće satnice ključnim predmetima (matematika, hrvatski), pa i to da će učenici provoditi dulje vrijeme u školi (i smislenije?), u sklopu kojeg bi dobivali potporu u učenju i lepezu izvannastavnih aktivnosti. (M.Lilek, jutarnji.hr)