Projekt „Što ima lima?“ pokrenut je kako bi podigao svijest o važnosti prevencije psihičkih smetnji kod djece i mladih, a provođenjem edukacija i besplatnim psihološkim savjetovanjem idu prema tom cilju – jedna od 12 tema projekta je opsesivno kompulzivni poremećaj (OKP)
Čak 20 posto maloljetnih osoba ima neki tip razvojnih, emocionalnih ili ponašajnih problema, a treći najčešći razlog posjeta liječniku školske medicine povezan je sa psihičkim smetnjama. Kako bi se ova statistika smanjila, bitno je educirati djecu, roditelje i učitelje o simptomima i važnosti pravovremene reakcije. Upravo zato projekt Što ima lima? promiče zdrave navike na području Karlovačke županije, te virtualnim edukativno-promotivnim programom pokriva 12 tema o smetnjama koje se najčešće javljaju u dječjoj i adolescentskoj dobi. Jedna od tih tema je i opsesivno kompulzivni poremećaj.
Opsesivno kompulzivni poremećaj dugotrajno je i kronično stanje, spada u skupinu anksioznih poremećaja te se često javlja u kombinaciji s drugim poremećajima, na primjer, ADHD-om i poremećajima koji su povezani s tikovima. Oko 60 posto ljudi s OKP-om ima više različitih opsesija, koje su uz kompulzije glavna komponenta ovog poremećaja. Opsesije su neugodne misli, slike, nagoni ili impulsi koji mogu izazvati jaku tjeskobu, a najčešće su strah od zaraze bakterijama ili virusima, strah od pogreške ili lošeg ponašanja. Kompulzije su pak ponavljajuća ponašanja ili misli, ono što osoba čini kako bi se bolje osjećala, od kojih su najčešće učestalo pranje ruku, pretjerano pranje odjeće i slaganje stvari po točno određenom redu.
Čak dva do tri posto ljudi u populaciji u nekom periodu života razvije OKP, a najčešće je to u odrasloj dobi, između 18. i 30. godine života. Ipak, OKP je prisutan i kod djece, te se smatra da oko 2 posto djece ima simptome koji ostanu neprepoznati. Osobe s OKP-om precjenjuju vjerojatnost da će se nešto loše dogoditi i vjeruju da su događaji koji im predstoje opasni, te imaju osjećaj da su oni odgovorni za sve ishode. Opsesivno kompulzivni poremećaj tretira se lijekovima i kognitivno-bihevioralnom terapijom, a u odnosu s osobom koja pati od OKP-a važno je imati razumijevanje i empatiju, te je korisno informirati se o poremećaju.
„Strah od zaraze čest je kod osoba s opsesivno kompulzivnim poremećajem. Pandemija koronavirusa pogodovala je povećanju zabrinutosti i anksioznosti, a kod osoba s postojećim psihološkim poremećajima, posebno kod osoba s OKP-om, došlo je do pogoršanja simptoma. Kad pogledamo što smo zapravo svi radili u pandemiji – bojali smo se da ćemo se mi zaraziti, da ćemo zaraziti neke bliske osobe, dezinficirali smo i prali ruke, nosili maske i slično…“, naglašava Maja Golešić, mag.psych., a u webinaru možete saznati zanimljive podatke istraživanja koji se odnose na pandemiju.
Trebate li savjet o OKP-u ili nekoj od drugih tema, potražite ga na web stranici Što ima lima? ili anonimno postavite pitanje psihologu putem opcije Pričaj s nama!, a na društvenim mrežama projekta (Facebook, Instagram, TikTok), te putem webinara i psihoedukativnog sadržaja možete se educirati o mentalnom zdravlju i sličnim temama. S ciljem dodatne edukacije djece, u svibnju su održana dva okupljanja na kojima su psiholozi, kroz edukativne webinare, s učenicima Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana te Obrtničke i tehničke škole Ogulin, detaljnije prošli kroz teme ADHD-a, anksioznosti te strahova i fobija.
Projekt se provodi u sklopu poziva Promocija zdravlja i prevencija bolesti – faza 2 br:UP.02.2.1.08. Usklađen je sa Strateškim planom za razvoj zdravstva 2020-2022., s obzirom na to da se provedbom istog promiče mentalno zdravlje implementacijom u lokalnoj zajednici i to informiranjem, edukacijom i senzibiliziranjem građana. Također, projekt doprinosi Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva 2012.-2020. jer se projektom poduzimaju i potiču intervencije usmjerene i ka prevenciji mentalnih poremećaja s vrlo negativnim utjecajem na kvalitetu života. Prijavitelj projekta je Udruga za promociju i zaštitu mentalnog zdravlja u zajednici „GITA“, a kao partneri na projektu sudjeluju Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije, Grad Ogulin i Općina Plaški. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
