Mentalno zdravlje i briga za njega je od velike važnosti za svakog od nas. Svi smo čuli za fizičko zdravlje i znamo što ono je no i dalje pojam mentalnog zdravlja je ostalo nepoznanica brojnim ljudima. Kada govorimo o definiciji mentalnog zdravlja za nju možemo reći da mentalno zdravlje uključuje naše emocionalno, psihičko i socijalno blagostanje. Ono utječe na to kako razmišljamo, osjećamo i djelujemo te nam pomaže odrediti kako se nosimo sa stresom, odnosimo se prema drugima, nosimo sa svakodnevnim problemima i stresnim situacijama te donosimo odluke. Kvaliteta mentalnog zdravlja utječe na naše svakodnevno funkcioniranje i samim time utječe na naše socijalne odnose, partnerske/bračne odnose, radno funkcioniranje i na naše fizičko zdravlje.
Mentalno zdravlje važno je u svakoj fazi života, od djetinjstva i adolescencije do odrasle dobi. Koliku važnost ima mentalno zdravlje za svakog od nas uvidjela je i Svjetska federacija za mentalno zdravlje (WFMH) koja je u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) od 1992. godine 10. listopada obilježava kao Svjetski dan mentalnog zdravlja. Možemo si postaviti pitanje zašto je mentalno zdravlje važno i je li ono povezano s našim fizičkim zdravljem? Mentalno i fizičko zdravlje jednako su važne komponente cjelokupnog zdravlja. Na primjer, depresija povećava rizik za mnoge vrste fizičkih zdravstvenih problema, osobito dugotrajna stanja poput dijabetesa, bolesti srca i moždanog udara. Slično tome, prisutnost kroničnih stanja može povećati rizik od mentalnih bolesti. Znači mentalno zdravlje i fizičko zdravlje su povezani te utječu jedno na drugo i samim time utječu na cjelokupno stanje pojedinca. Važno je za istaknuti da osobe koje se brinu za svoje mentalno zdravlje nisu uvijek sretne i ugodno raspoložene. Svi se mi u životu suočavamo sa životnim teškoćama, problemima, gubicima i stresom. Normalna reakcija je da se u tim trenutcima osjećamo uplašeno, zabrinuto, ljutito ili tužno. Dobro mentalno zdravlje omogućava nam da svoje emocije prihvatimo i suočimo se s teškoćama koristeći svoje snage, vještine i sposobnosti.
Mentalno zdravlje podrazumijeva sposobnost da se mijenjamo, prilagođavamo i nosimo s teškoćama s kojima se surećemo u životu. Kada govorimo o čimbenicima koji utječu na naše mentalno zdravlje oni se najčešće dijele u dvije kategorije vanjske i unutarnje/biološke. Vanjske čimbenici su sredina u kojoj dijete ili odrasla osoba živi, odnosno naše okruženje, uvjeti života, životni stilovi, životna dinamika. Također važno je da li je osoba kroz život doživjela neka traumatska iskustva kao što su teški gubitci, zlostavljanje, silovanje, prometna nesreća, itd. S druge strane unutrašnji/biološki čimbenici odnosno genetske predispozicije za nastanak neke mentalne bolesti kao i genetske osnove za strukturu osobnosti, odnosno ranjivost osobe po strukturi njezine osobnosti također imaju utjecaj na kvalitetu mentalnog zdravlje. Svaki od ovih čimbenika može na različite načine utjecati na naše mentalno zdravlje. Koliko će koji od čimbenika utjecati na mentalno zdravlje ovisi od osobe do osobe. Naime, nismo svi isti.
Osoba sa bazično jačom strukturom osobnosti lakše se nosi i sa većim stresovima od osobe sa krhkijom strukturom. S druge strane i najsnažnije osobe mogu pokleknuti u situacijama koje su izuzetno teške, iznenadne ili koje dugo traju i predstavljaju kontinuirani izvor stresa (kronični stres). Iz tog razloga isto kao što je važno održavati našu fizičku higijenu važno je brinuti se i o našem mentalnom zdravlju. Svaki dan svatko od nas može činiti male stvari koje će puno značiti u očuvanju mentalnog zdravlja i psihološke dobrobiti. Neke od njih mogu biti zdrav životni izbor, izdvajanje vremena za sebe za opuštanje i razmišljanje o sebi, smijanje, druženje i zabavu, prepoznavanje ranih simptoma stresa i nošenje s njima, kao i traženje pomoći kada se ne možemo sami izboriti sa problemima. Važno je pažnju posvetiti prepoznavanju ranih simptoma teškoća, pa i skrivenih simptoma koji se često javljaju u vidu raznih fizičkih smetnji, a koje nemaju utvrđen jasan fizički uzrok – npr. u vidu kroničnih glavobolja, bolova u leđima i želucu, ubrzanog lupanja srca, teškoća disanja koji su često prikrivene reakcije na stres. Sve navedeno ukazuje na potrebu za ulaganjem ne samo u naše fizičko, već i u mentalno zdravlje jer su međusobno povezani i jednako su važni za cjelokupnu dobrobit osobe, a samim time društva.
Piše dipl. psiholog Ivan Sušanj
Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
