Prije dvadesetak dana u članku “Ogulinski apsurd – usred šume, a građani drva za ogrjev nemaju” pisali smo o problemu građana prilikom nabave drva za ogrjev, što je postalo skoro nemoguća misija. Tom smo prilikom poslali i nekoliko upita. Onaj upućen našim gradskim strukturama te njihov odgovor, već smo objavili. Stigao nam je i odgovor iz Hrvatskih šuma, ali kako nam na većinu postavljenih pitanja nisu odgovorili, upit smo ponovili i pokušali sačekati dodatne odgovore.
Kako ni nakon dvadesetak dana još nismo uspjeli dobiti sve odgovore, sada objavljujemo samo jedan. Nažalost, odgovor je toliko opći i “prazan” da iz njega nećete saznati ima li na ogulinskom području za građana drva, ili nema, zašto isporuka toliko kasni i kada će zaostaci biti riješeni. Skoro da bi rekli kako je čitanje tog odgovora samo gubljenje vremena, no za sada ćemo još biti pristojni.
Uz pitanje o nabavci ogrjevnog drva, Hrvatskim šumama smo poslali još pet pitanja na koja isto nisu odgovorili. Upit smo ponovili i ponavljat ćemo dok ne dobijemo tražene informacije, a pitali smo:
1. Koliko je drvene mase u protekle 4 godine (molimo po godinama 2020., 2021, 2022. i do sada u 2023.) Šumarija Ogulin isporučila građanima
2. Koliko je drvene mase u protekle 4 godine (molimo po godinama 2020., 2021, 2022. i do sada u 2023.) Šumarija Ogulin isporučila privatnim poslovnim subjektima i za koju namjenu?
3. Da li se drvna masa s područja Šumarije Ogulin izvozi izvan Hrvatske i o kolikim se količinama radi, te za koju namjenu?
4. U veljači ove godine ste nam odgovorili da provodite modernizaciju sustava i da će se drva uskoro moći uplaćivati bankovnim transferima i online, a ne kao do sada kad su građani nosili velike sume novca u džepovima i predavali ih u šumarijama. Je li to sada moguće?
5. Koliko vremena je potrebno sušiti u trupcima upravo dobiveno, bukovo drvo, da bi bilo dovoljno suho za loženje/grijanje?
A sada evo i odgovora – pojašnjenja HŠ na jedno od naših pitanja koje je glasilo: “Molim vas da nam pojasnite o čemu se radi – zbog čega još, niti nakon 6 mjeseci čekanja, građani nisu dobili svoja drva? Planirate li taj problem na neki način ekspresno riješiti ili će građani ostati bez ogrjeva?
“Svi građani u Republici Hrvatskoj mogu kupiti ogrjev za potrebe svojih domaćinstava. Štoviše, domaćinstva su nam prioritet za opskrbu ogrjevom. Informacije su dostupne svima na jednak način, na našim web stranicama nalaze se kontakt brojevi svih šumarija gdje građani tradicionalno zovu i informiraju se o početku zaprimanja zahtjeva i uplata.
S obzirom na strelovit rast cijena ostalih energenata, potražnja za ogrjevnim drvom jako raste i već prošle godine je bila dvostruko veća od količina koje smo tradicionalno proteklih desetljeća prodavali kućanstvima. Cijena ogrjeva za domaćinstva je smanjena – zahvaljujući odlukama Vlade RH, uvedene su dodatne kompenzacijske mjere na cijenu ogrjeva za potrebe grijanja domaćinstava koja je snižena za 20%, a i PDV na ogrjev je snižen s 25% na samo 5%. Upravo je to razlog tolike „navale“ na ogrjev.
Hrvatske šume se iznimno trude zadovoljiti takav porast interesa. Tržište ogrjevnog drva u Hrvatskoj inače je dobro regulirano i funkcionira uredno, međutim, s obzirom da se zbog ukrajinske krize cijeli svijet nalazi u izvanrednoj situaciji, teško je predvidjeti kako će se ona dalje razvijati, hoće li cijene ostalih energenata i dalje rasti i koliko će se još ljudi vratiti na tradicionalni način grijanja na drva. Uz to, lokalno na pojedinim podružnicama može doći do zastoja zbog smanjene dinamike proizvodnje uslijed brojnih kišnih dana i vremenskih nepogoda, osobito u gorskim predjelima gdje je proljeće bilo iznimno kišovito, no u ostalim podružnicama ogrjev se prodaje nesmetano.
S obzirom da je šuma ograničen resurs kojim se mora pažljivo i održivo gospodariti, potreban je iznimni balans između samog gospodarenja i potreba kako građana, tako i ugovornih kupaca iz drvne industrije koja, kao i mi, zapošljava velik broj ljudi u ruralnom dijelu Hrvatske i mora imati dovoljno sirovine za neprekinuti rad.
Još jednom moramo napomenuti da su nam pri prodaji tradicionalnog ogrjevnog drva (bukva, grab) prioritet upravo kućanstva, a tek onda pravni subjekti. Prostorno drvo mekih vrsta listača (topola, vrba, i OMB), koje nije zanimljivo domaćinstvima za grijanje, koristimo za zadovoljenje potreba industrije (prerada i kogeneracije).”
Na kraju, dodajmo da to još nije sve – naime u međuvremenu nam se još nekoliko čitatelja obratilo sa konkretnim pitanjima i osobnim iskustvima tako da će još biti prilike za pisati o ovoj temi.