Kao što smo u prošlom članku pisali, prokrastiniranje je oblik ponašanja kojeg karakterizira odgađanje obavljanje obaveza/zadataka za kasniji trenutak.
Možda ste čak odlučili i ovaj članak pročitati kasnije, a ne odmah. Prokrastiniranje je uobičajeno, većina nas odgađa nešto, obavljanje kućanskih poslova, obavljanje neugodnog telefonskog poziva ili možda odlazak u teretanu. Za mnoge učenike i studente to je česta pojava, oko 50 posto ponekad odugovlači s obavljanjem školskih/fakultetskih obaveza, ali bez neke velike štete.
No, kod određenog postotka osoba prokrastiniranjem će dovesti do negativnih posljedica (u prošlom članku smo pisali o negativnim vanjskim i unutarnjim posljedicama) kao što je npr. smanjena poslovna učinkovitost, narušavanje socijalnih odnosa, osjećaj anksioznosti, stres, itd. Prokrastiniranje se često brka s lijenošću tj. poistovjećuje no radi se o dva različita pojma. Prokrastiniranje je aktivan proces vi se svjesno odlučite učiniti nešto drugo umjesto zadatka za koji znate da biste ga trebali obaviti.
Nasuprot tome, lijenost ukazuje na apatiju, neaktivnost i nespremnost na djelovanje.
U ovome članku detaljnije ćemo se pozabaviti s načinima na koje sve možete stati na kraj s prokrastiniranjem.
Postoje razne tehnike koje vam mogu pomoći da se što uspješnije nosite s prokrastiniranjem. Važno je za istaknuti da različite tehnike će se pokazati kod svakog od nas više ili manje uspješne iz jednostavnog razloga što se svi kao osobe razlikujemo te će svakome od nas odgovarati određena tehnika više od druge. Na vama je da probate neku od navedenih tehnika te vidite sami za sebe koja vam najviše odgovara tj. pomaže.
Prva od tehnika je da postavite realistične ciljeve – osobe se često odluče za prokrastiniranje kada si zadaju previše zadataka, obaveza ili ciljeva te ne znaju odakle bi počeli i onda jednostavno odgađaju suočavanje s istima za neko drugo vrijeme. Da bi se što lakše i što prije suočili s zadacima koje trebate napraviti rasčlanite veće zadatke na manje dijelove i odaberite one koje možete učiniti odmah sada što će vas motivirati da dalje nastavite odrađivati ostale dijelove zadatka tj. imati ćete osjećaj da ste izvršili određenu količinu zadataka te ćete drugi dan biti motiviraniji za odrađivanjem ostatka zadataka. Napravite plan izvršavanja zadataka. Stavite vremena ili datume na ključne zadatke na popisu kako biste znali na što se i kada koncentrirati. Suočite se s predmetima koji vas ometaju prilikom izvršavanja zadataka. Zapitajte se što možete promijeniti u svom okruženju kako biste poboljšali svoj fokus? Što treba staviti izvan dosega dok se ovaj zadatak ne završi?
Još jedna tehnika ili pravilo koje se je pokazalo učinkovito u nošenju s prokrastinacijom je „Pravilo dvije minute“. O čemu se radi? Najteži dio kod svakog izvršavanja zadataka/obaveza pogotovo ako nismo motivirani za njih ili nam se ne sviđaju je započeti s radom na njima. Poanta ove metode je da započnete odmah s obavljanjem zadatka na dvije minute, možda vam u ovome trenutku zvuči da je dvije minute malo vremena i u pravu ste no kad već počnete nešto raditi npr. brisati prašinu, prati suđe, pisati seminar, peglati veš velika je vjerovatnost da ćete nastaviti i dalje raditi tj. obavljati zadatak dok ga ne završite i neće ostati na samo te dvije minute.
Kao što smo ranije spomenuli najteži dio je započeti određenu aktivnost, a pomoću ove metode olakšava vam se da počnete. Ako gledamo širu sliku smisao svih navedenih tehnika (kojih ima još) u ovome članku nije samo izvršavanje zadataka već je stvaranje navike obavljanje zadataka. Također je važno da se i nagradite. Nagrađivanje samoga je itekako uspješna metoda motiviranja i održavanja određenog ponašanja. Nagrada može biti odlazak u šetnju, kava s prijateljima, gledanje serije, ili uživanje u vašoj omiljenoj knjizi što god vam pričinjava ugodu jer na kraju krajeva zaslužili ste da njegujete, pazite i ulažete u sebe.
Piše dipl. psiholog Ivan Sušanj (foto:pixabay)
