Opća skupština UN-a usvojila je u petak rezoluciju kojom se traži trenutačno, trajno i održivo humanitarno primirje u Gazi. Dokument je stavljen je na glasanje na izvanrednoj sjednici na kojoj se raspravljalo o gotovo trotjednom ratu između Izraela i Hamasa, koji je započeo nakon brutalnog napada militanata Hamasa na izraelske civile 7. listopada. Ali zato što se u dokumentu imenom ne spominje Hamas, protiv je bilo 14 zemalja, među njima i Hrvatska.
U pojasu Gaze kaos, prašina i beznađe dok se svijetom slijevaju reakcije na rezoluciju UN-a o primirju sukoba između Hamasa i Izraela.
“Danas je dan koji će ući u povijest kao nešto strašno. Svjedočimo tome da UN više ne drži ni gram legitimiteta i relevantnosti. Ovu organizaciju su osnovali u vrijeme Holokausta kako bi spriječila strahote”, rekao je Gilad Erdan, ambasador Izraela.
“Vijeće je uspjelo poslati važnu poruku, ne samo narodu Palestine, da postoji pravo i pravda u međunarodnom humanitarnom pravu. No, šalje i poruku – Što je previše, previše je!”, s druge strane govori Riyad H, Mansour, ambasador Palastine.
Predsjednik iznenađen
Za usvajanje rezolucije bila je potrebna dvotrećinska većina. Prihvaćena je od 120 zemalja, ali ne i od Hrvatske. Uz bok smo 14 zemalja koje su glasovale protiv poziva na trenutačno, trajno i održivo humanitarno primirje u Pojasu Gaze.
“Velik broj državnika postigao je konsenzus o nacrtu prijedloga Europskog vijeća, jedini element o kojem se raspravljalo i prije, trebamo li spominjati blokade humanitarnih koridora. Mislim da ideja iza toga je da svi, ali ozbiljno iako poštujemo pravo Izraela da se brani, omogući sigurnost, htjeli smo reći molim vas poštujte međunarodne zakone i humanitarne zakone”, rekao je premijer Andrej Plenković.
U Europi osim Hrvatske Austrija, Mađarska i Češka također su glasale protiv. Ministarstvo vanjskih poslova (MVEP) pojasnilo je i opravdalo zašto smo zazueli tu stranu.
“Stajalište Republike Hrvatske je otpočetka jasno i principijelno. Osuđujemo teroristički napad Hamasa, ističemo pravo Izraela na sigurnost i samoobranu, uz poštovanje odredbi međunarodnog humanitarnog prava kao i zaštitu civilnog stanovništva.
Stoga su netočna tumačenja da je Hrvatska glasovanjem “protiv” rezolucije u Općoj skupštini UN ujedno i protiv humanitarnih stanki, pružanja pomoći Gazi ili zaštite civilnog stanovništva. Uostalom, još prošli tjedan, Vlada RH je uputila žurnu humanitarnu pomoć stanovništvu Pojasa Gaze u iznosu od 250.000,00 eura”, stoji u priopćenju MVPE-ja.
Predsjednik Zoran Milanović nije bio konzultiran niti obaviješten o glasovanju. Poručio je kako je vlada obilježila Hrvatsku kao protivnika mira te tako nanijela dugoročnu štetu međunarodnom ugledu Hrvatske.
“Još je opasnije što je Vlada RH svojom odlukom nepotrebno kompromitirala nacionalnu sigurnost i izložila Republiku Hrvatsku potencijalnim ugrozama za što će morati snositi svu odgovornost. Hrvatska je trebala ostati suzdržana prilikom glasanja o spomenutoj rezoluciji, kao i većina država članica Europske unije. Teško je shvatiti razloge koji su naveli Vladu RH da tako očigledno odstupi od zalaganja za mir i poštivanja humanitarnog prava, osim ukoliko se i u ovom slučaju ne radi o osobnim političkim interesima i pozicioniranju predsjednika Vlade Andreja Plenkovića”, rekao je predsjednik.
Oporba podijeljena
U rezoluciji se ne spominje militantna skupina koja kontrolira Gazu, Hamas, kao niti napad 7. listopada. Zato su Kanađani pokušali predložiti amandman u tom smjeru, ali nisu dobili dovoljno potpore. Iz Hrvatske Vlade poručuju da je takav amandman prošao da bi Hrvatska bila suzdržana. No i ovakvo zauzimanje stava protiv za dio oporbe je opravdan.
“Hrvatska je tu bez fige u džepu na strani Izraela, na strani zapadnih vrijednosti i protiv terorizma jer mislim ipak ako se oko nečeg svi trebamo ujediniti da smo protiv ubijanja civila, žena, djece, a to je ono što je Hamas napravio”, rekao je Tomislav Sokol, europarlamentarac iz redova HDZ-a.
Od velikih sila, SAD i Izrael su bile protiv rezolucije. Dio oporbe zato smatra da je bitno bilo reći ne rezoluciji. “Hrvatska, što se tiče naše vanjske politike, ne vidim problem u tome što se opredijelila s Amerikancima. Jest svijet podijeljen, ali za UN nije to ništa novo. Jako rijetko se donose rezolucije gdje je jednostrana odluka prema tome morat ćemo ustrajati i apelirati na mir”, mišljenja je Stjepo Bartulica, saborski zastupnik Domovinskog pokreta.
“U ovom trenutku mislim da nitko ne bi volio da na svojoj strani kao transatlantski saveznici nemamo SAD i treba stati na stranu borbe protiv terorizma, mislim da je Hrvatska to ovim potezom to napravila”, smatra Davor Bernardić, predsjednik zagrebačkih Socijaldemokrata.
Drugi dio oporbe zgrožen potezom Vlade. “Mi smo zemlja koja je prošla upravo takve patnje, prošli smo opsade Vukovar, Dubrovnik, Domovinski rat, a da ne kažemo susjedna BiH, sjetite se Sarajeva i da mi onda kažemo ne takvoj rezoluciji koja zahtjeva da se dovede humanitarna pomoć nevinim ljudima to je skandalozno”, rekao je Joško Klisović, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba.
“Trebamo inzistirati na tome da dođe do primirja, a to da su glasali čak ne suzdržano nego protiv govori sve zapravo, reći ću vrlo otvoreno o poltronstvu Andreja Plenkovića i njegove vanjske politike”, dodala je Sandra Benčić iz stranke Možemo.
“Još jedan tužan dan u Hrvatskoj povijesti u režiji HDZ-a. Ponovno su svoje specifične stranačke pa čak možda i osobne interese stavili iznad nekog zajedničkog stava vlastite države i nacije”, smatra saborska zastupnica Dalija Orešković.
Rezolucije Opće skupštine neobvezujućeg su karaktera, no bilo kako bilo vladajući ističu da bi lakše bilo prikloniti se većini i biti suzdržan, ali da su ovako zauzeli i branili naš principijelan stav. (L. Ptičar, N1)