Je li vam se ikad dogodilo da ste se znali tijekom noći probuditi i da uočite da se nalazite npr. u dnevnom boravku ili kuhinji, a da ne znate kako ste tamo došli, ili da ste primijetili kako se vaše dijete ili partner ustaje iz kreveta i počinje šetati po kući bez da odgovara na vaše upite, ili pokušaje komuniciranja? Ako je vaš odgovor da, najvjerojatnije se radi o mjesečarenju.
Mjesečarenje, ili somnambulizam, ubraja se u parasomnije (poremećaji spavanja), smetnje ponašanja koje se događaju tijekom spavanja. Somnambulizam prema MKB – 10 je stanje izmijenjene svijesti, u kojemu su kombinirani fenomeni spavanja i budnosti.
Osoba koja mjesečari uglavnom izvodi ponašanja koja su karakteristična za budna stanja npr. šetati će po kući, sjediti će na krevetu, čistiti će po kući ili slagati stvari, itd. Čak su zabilježeni i slučajevi gdje je osoba koja je mjesečarila vozila automobil (rijetke situacije).
Važno je za istaknuti da somnabulizam nije opasan poremećaj (eventualno se mogu dogoditi ozlijede dok mjesečarite) i da liječenje često nije potrebno. Mjesečarenje je često posljedica manjka sna, bolesti ili vrućice, intenzivnih emocionalnih problema ili stresa, te s rješavanjem ovih tegoba mjesečarenje obično prestaje.
Ponekad mjesečarenje može biti potaknuto stanjima koja ometaju san, kao što su: poremećaj disanja tijekom spavanja (skupina poremećaja koja uključuje abnormalne obrasce disanja tijekom spavanja npr, opstruktivna apneja za vrijeme spavanja), uzimanje određenih lijekova, poput hipnotika, sedativa ili određenih lijekova koji se koriste za psihijatrijske poremećaje, alkohol, sindrom nemirnih nogu i gastroezofagealna refluksna bolest (GERB).
Kad govorimo o pojavnosti, najčešće se javlja u djetinjstvu, te najčešće prestaje samo od sebe, do puberteta. No, mjesečarenje se može nastaviti sve do odrasle dobi, ili tek može započeti u odraslog dobi. Osobe koje mjesečare ne sanjaju, već su u fazi spavanja bez sna, te se nakon što se probude ničega neće sjećati. Mjesečarenje se obično javlja rano noću, često jedan do dva sata nakon što zaspite. Malo je vjerojatno da će se dogoditi tijekom drijemanja.
Epizoda mjesečarenja može se pojaviti rijetko ili često, a epizoda općenito traje nekoliko minuta, no može trajati i dulje. Kada govorimo o mogućim uzrocima mjesečaranja, za sada još nije poznat, ali se vjeruje da je nasljedno.
Zanimljiva je činjenica da se, kada govorimo o spolnim razlikama, mjesečarenje u djetinjstvu češće javlja kod djevojčica, dok u odrasloj dobi se češće javlja kod muškaraca. Mit koji se često veže uz mjesečarenje je da osobu koja mjesečari ne smijete buditi. To nije istina. Osobu koja mjesečari možete probuditi, no važno je na koji način ćete to učiniti. Ako pokušavate probuditi osobu koja mjesečari, trebate ju buditi pažljivo i nježno, te ju zaštiti od mogućeg ozljeđivanja i oprezno ju uputiti natrag do kreveta (osobe su često zbunjene kad ih se prekine u mjesečarenju).
Kao što smo ranije u članku pisali, mjesečarenje nije ozbiljan poremećaj te će često nakon određenog vremena proći samo od sebe i neće biti potrebe za liječenjem. No, ako ipak u vašem domu živite s osobom koja mjesečari, ili vi osobno imate problema s mjesečarenjem, savjeti koji vama, a i osobi koja mjesečari mogu pomoći da što prije i lakše prođete kroz tu fazu su: razvijte higijenu spavanja (razvijanje navike odlaženja na spavanje i buđenje u isto vrijeme), prije spavanja probajte se opustiti čitanjem knjige, tuširanjem toplom vodom, čajem (kamilica), potrudite se da ste dobro osigurali vrata i prozore (da ne bi došlo do pada ili odlaska iz kuće/stana) pogotovo ako vaše dijete mjesečari i ako primjetite da osoba mjesečari pokušajte ju nježno i pažljivo usmjeriti nazad prema krevetu.
Povremene epizode mjesečarenja obično nisu razlog za zabrinutost i obično prolaze same od sebe. Međutim, ako se epizode mjesečarenja javljaju često (npr. više od jedan do dva puta tjedno, ili nekoliko puta noću), dovode do opasnog i nasilnog ponašanja ili ozljeda, te značajnog poremećaj sna ukućana ili osobe koja mjesečari, u takvim situacijama savjetujem da potražite stručnu pomoć (liječnik).
Piše dipl. psiholog Ivan Sušanj (foto:pixabay)
