Prema najavljenoj reformi zdravstva u Hrvatskoj, predviđena su spajanja određenih bolnica i još neke reorganizacije u sustavu.
Zanimalo nas je kako će se te promjene odraziti konkretno na Opću bolnicu i bolnicu branitelja Domovinskog rata Ogulin, odnosno hoće li uslijed reforme ogulinska bolnica izgubiti određeni broj kreveta i hoće li se smanjivati broj odjela? Ako će doći do takvih promjena zanimao nas je i podatak o kolikom će se to broju kreveta i na kojim odjelima raditi, te ako će se smanjivati broj odjela – o kojim će se to odjelima raditi?
Upit smo poslali u Ministarstvo zdravstva, a u odgovoru stoji:
“Postupak prenošenja osnivačkih prava nad općim bolnicama reformski je proces koji se sastoji od nekoliko faza. Govorimo o složenom pravnom postupku koji započinje dana 1. siječnja 2024. godine sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Prvim danom 2024. godine po sili zakona započinje prijenos osnivačkih prava na Republiku Hrvatsku.
Potom slijedi sklapanje Sporazuma o međusobnim pravima i obvezama između Vlade Republike Hrvatske putem Ministarstva zdravstva, jedinice područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba te opće bolnice u vezi s prijenosom osnivačkih prava općih bolnica na Republiku Hrvatsku što nije zakonskim rokom utvrđeno.
Vlada Republike Hrvatske te jedinica područne samouprave odnosno Grad Zagreb 1. travnja 2024. godine imenovat će članove Upravnog vijeća općih bolnica čija su osnivačka prava prenesena na Republiku Hrvatsku. Shodno tome, u roku od 8 dana od imenovanja Upravnog vijeća, Upravno vijeće imenovat će vršitelja dužnosti ravnatelja opće bolnice čija su osnivačka prava prenesena na Republiku Hrvatsku. Upravno vijeće imenuje i razrješuje ravnatelja opće bolnice uz prethodno pribavljeno mišljenje izvršnog tijela jedinice područne samouprave odnosno Grada Zagreba i uz suglasnost ministra. U slučaju ako izvršno tijelo u roku od osam dana od dana kada je zatraženo mišljenje ne dostavi isto Upravnom vijeću, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje. Zakonski rok za usklađivanje statuta općih bolnica čija su osnivačka prava prenesena na Republiku Hrvatsku jest 1. srpnja 2024. godine.
Sama centralizacija bolnica ne podrazumijeva spajanje i/ili ukidanje odjela, smanjenje boja postelja i slično. Izmjena posteljnih kapaciteta uključujući i dnevne bolnice provodi se izmjenom i donošenjem nove Mreže javne zdravstvene službe, sukladno potrebama gravitirajućih pacijenata za odgovarajućom zdravstvenom zaštitom.
Novom mrežom javne zdravstvene službe reorganizirat će se bolnički kapaciteti, smanjiti broj akutnih kreveta gdje je to opravdano, povećat će se broj stolaca odnosno postelja dnevnih bolnica i bolničkih kreveta za dugotrajno liječenje i palijativnu skrb. Reformskim mjerama nije predviđeno spajanje odnosno ukidanje bolnica već funkcionalna integracija, kako horizontalna tako i vertikalna, svih bolnica, a sve u svrhu pružanja što bolje, brže i učinkovitije zdravstvene zaštite našim pacijentima.
Osim promjene s pravne strane prijenosa vlasništva, promjene će se odraziti i u organizacijskom djelu. Standardizirano poslovanje bolnica doprinijet će poboljšanju financijskog poslovanja, nabavi medicinskog uređaja i lijekova te boljim upravljanjem ljudskim resursima. Organizacijskim promjenama postići će se standardizacija u pružanju bolničke zdravstvene zaštite, na dobrobit zaposlenih, a posebice pacijenata na kojima se i temelji naš svaki reformski iskorak. Kao što smo napomenuli, prenošenje prava je proces s krajnjim ciljem – sveobuhvatne reforme zdravstva s pacijentom u fokusu. Stoga, promjena osnivačkih prava doprinijet će modernizaciji u dijagnostici i liječenju, boljoj kvaliteti pružanja zdravstvene zaštite, većoj sigurnost za pacijente te samim time i boljim ishodima liječenja.
U financijskom kontekstu, prijenosom osnivačkih prava s jedinica regionalne samouprave na Republiku Hrvatsku, zdravstvene ustanove postaju korisnici Državnog proračuna. Sukladno tome, na njih će se kao i na sve druge proračunske korisnike, primjenjivati pravila i procedure za pripremu, evidentiranje i izvršavanje državnog proračuna koje propisuje Ministarstvo financija.
Nadalje, prijenosom osnivačkih prava mijenja se i oblik upravljanja zdravstvenim ustanovama na način da iste postaju obveznici objedinjene javne nabave istovrsnih roba i usluga koje se koriste u obavljanju zdravstvene djelatnosti, čime se u značajnoj mjeri uz primjenu ekonomije obujma postižu uštede. U smislu financijske integracije sa sustavom državne riznice, omogućiti će se kontrola plaćanja i izvršavanja obveza u realnom vremenu od strane Ministarstva financijska i Ministarstva zdravstva. Uzimajući u obzir sveobuhvatnu mrežu zdravstvene zaštite, promjena osnivačkih prava dodatno će omogućiti veću mobilnost opreme, kadra i drugih resursa unutar sustava, a sve sukladno definiranim reformskim mjerama koje imaju za cilj omogućiti jednaki standard pružanja zdravstvene zaštite na cjelokupnom području Republike Hrvatske.
U tom kontekstu, važno je naglasiti da dosadašnje osnivače općih bolnica smatramo partnerima u navedenim promjenama. To potvrđuju i usvojene zakonske izmjene i dopune koje određuju da u djelokrugu županije ostaje primarna razina zdravstvene zaštite, zavodi za javno zdravstvo i hitnu medicinu te specijalne bolnice. Isto tako u cilju uključenosti županije u rad i organizaciju opće bolnice, član Upravnog vijeća bit će predstavnik županije, a prilikom imenovanja ravnatelja potrebno će biti pribaviti suglasnost župana.
Za zaključiti je da se na bolničkoj kao i na drugim razinama zdravstvenog sustava pristupilo zdravstvenoj reformi cjelovito i sveobuhvatno, uzimajući u obzir sve segmente zdravstva i odgovarajući na sve postojeće izazove u funkcioniranju zdravstvenog sustava te aktualne zdravstvene potrebe pacijenata.”
S poštovanjem,
Ministarstvo zdravstva
