Uvjerljivo najviše europskih sredstava u 2022., kao uostalom i godinu ranije, povukao je Grad Osijek, koji ima i najveći udio u ukupno povučenim sredstvima gradova. Iza njega slijedi Rijeka, pa Split i Petrinja… U odnosu na broj stanovnika, daleko najuspješnijom se pokazala, opet kao i lani, Komiža. Drugi je Benkovac, zatim slijedi Glina, Klanjec, Novalja, Petrinja, Lipik, Orahovica, Knin i Đurđevac… Kada je riječ o nominalnom povećanju povučenih EU sredstava u odnosu na 2021. lidersku poziciju zauzima Split, potom su tu Petrinja i Sveti Ivan Zelina… Najviše postotno povećanje, rekordno u odnosu na prethodnu godinu, bilježio je pak – Zlatar, a slijedili su Sveti Ivan Zelina, Klanjec, Biograd na Moru, Pregrada… Pokazala je to naša najnovija analiza podataka Ministarstva financija o konsolidiranim proračunima gradova za 2022. Kao i uvijek, iz analize izuzimamo Grad Zagreb koji je u prošloj godini povukao preko trećine EU sredstva.
Prema dostupnim službenim podacima Europske komisije, koji se objavljuju na portalu Cohesion Data, a koje je koncem rujna na zatvorenoj sjednici Vlade RH prezentirao Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u zadnjih nekoliko mjeseci po odobrenim sredstvima skočili smo za čak 5 mjesta, s 14. na 9. mjesto, zemalja za koje se prate podaci, od njih 28. Tijekom ljeta ovjerena je milijarda eura potrošenih sredstava, a dodatnu milijarda ovjerit će se do kraja 2023…
Hrvatska je iz prvog sedmogodišnjeg proračuna EU-a od 2013. do 2020. iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) imala na raspolaganju 10,73 milijardi eura, a ta su se sredstva, zbog pravila N+3 mogla i mogu iskoristiti do konca ove godine, dakle još tri godine nakon isteka toga razdoblja. Dodamo li izvornoj alokaciji ESI sredstava 2014. – 2020. 864,23 milijuna eura iz REACT EU, kao i 597,56 milijuna eura koje su dodane u Program ruralnog razvoja, kompletna alokacija sredstava do 2023. godine je iznosila 12,19 milijardi eura. Više donosi gradonačelnik.hr