Žrtvama nasilja šalje se poruka opravdanog nepovjerenja u sustav koji ne prepoznaje žrtvu, poručuju organizacije
Ženske organizacije su Vladi Republike Hrvatska uputile apel da hitno poduzme mjere protiv nasilja nad ženama i femicida.
Njihov tekst prenosimo u cijelosti:
‘Hrvatska je jučer svjedočila dvostrukom femicidu. Ubijene su dvije žene, supruga, što predstavlja intimni femicid i majka, što je ubojstvo bliske ženske osobe, matricid. Počinitelj je potom ubio sebe.
Isti dan, prema napisima u medijima dogodio se mogući pokušaj femicida i ranjavanje žene bombom od strane muškarca.
Prema analizi koju je na temelju dostupnih podataka izradila nezavisna stručnjakinja Dunja Bonacci Skenderović, u 2023. godini u Hrvatskoj je ubijeno 9 žena. Svi počinitelji su muškarci. 7 žena ubile su njima bliske osobe – od toga 5 žena ubijeno je od strane intimnog partnera.
O pokušajima femicida nema dostupnih podataka, što ne čudi jer je upitno samo prepoznavanje rodno uvjetovanog nasilja.
Također ovih dana je ravnatelj centra za socijalnu skrb prijavljen za obiteljsko nasilje. Kako očekivati da će žene prijavljivati nasilje institucijama kada svjedočimo ovakvim slučajevima? Još jednom se potvrđuje izostanak učinkovite politike suzbijanja nasilja nad ženama i u obitelji. Žrtvama nasilja šalje se poruka opravdanog nepovjerenja u sustav koji ne prepoznaje žrtvu.
Krajnje je vrijeme da se problem nasilja prema ženama shvati ozbiljno. Važno je kroz konkretne zakonske promjene poslati usmjerenu i jasnu poruku o postojanju političke volje da se zaštiti žrtva i kazni počinitelj!
Da bismo prestali nasilje činiti poželjnim, nužno je svaki oblik nasilja nad ženama staviti u kaznenu sferu, a sveobuhvatnom Nacionalnom strategijom uspostaviti odgovarajuće prevencijske mehanizme.
Podsjećamo na prijedlog zakonske definicije femicida kao rodno uvjetovanog ubojstva žena s navođenjem vrsta femicida (članak 111.a KZ-a) te s obrazloženjem pojma rodno uvjetovanog nasilja (čl. 87. KZ-a) koji potpisuju organizacije civilnog društva CESI, Domine, SOS Rijeka i Ženska mreža Hrvatske, mreža 30 organizacija civilnog društva, a podržavaju brojne druge organizacije i inicijative.
Pitamo se zašto još uvijek nisu donesene izmjene Kaznenog zakona koje je najavio premijer?
Tražimo hitno usvajanje izmjena Kaznenog zakona te implementaciju 17 preporuka Vijeća stranaka, potpisnica Konvencije Vijeća Europe temeljenih na Izvješću GREVIO odbora, donošenjem i provedbom strategija, planova i zakona za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja i femicida. (S.N., jutarnji.hr)
Ženska mreža Hrvatske:
Autonomna ženska kuća Zagreb
Centar za ženske studije
Centar za građansku hrabrost – HRABRE SESTRE
Centar za građanske inicijative Poreč
Centar za žene žrtve rata ROSA
Centar za podršku i razvoj civilnog društva „DELFIN“
Centar za društveno-humanistička istraživanja Zadar
Centar za zdravo odrastanje IDEM i ja Mali Lošinj
DEŠA – Dubrovnik
Domine – organizacija za promicanje ženskih prava
Koordinacija ženskih grupa SEKA
Lezbijska grupa Kontra
Mirovna grupa OAZA
Projekt građanske demokratske inicijative Beli Manastir – P.G.D.I.
SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava
SOS Virovitica
TARA Ličko Petrovo selo
Udruga Brod
Udruga „HERA“ Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava
Udruga žena Dalj
Udruga žena Nit, Korenica
Udruga žena Romkinja u Hrvatskoj „Bolja budućnost“
Udruga žena Vukovar
Ženska grupa Donji Lapac
Ženska grupa Split
Ženska pomoć sada – SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja
Ženska udruga Izvor Tenja
Ženska sekcija SSSH
CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje
Zaklada Solidarna
U dobroj vjeri
Sigurna mjesta
RODA – roditelji u akciji‘