Posljednji službeni podaci HZJZ-a za prosinac prošle godine su neumoljivi, od COVID-a je u Hrvatskoj umrlo 188-ero ljudi – odnosno 45-ero tjedno. Stručnjaci Zavoda tvrde da od sezonske gripe nitko u Hrvatskoj nije izgubio život. Gripa, viroza i COVID kao respiratorne bolesti ne posustaju jer tjedno obolijeva oko 4 tisuće ljudi. U studiju pozdravljam dr. Sašu Sriću, internista, pulmologa i voditelja Odjela interne medicine KBC-a Zagreb.
- U ovom trenutku ne možemo reći da smo na vrhuncu, ali ovom periodu jeseni i zime broj oboljelih od respiratornih infekcija, COVID-a i bakterijskih upala pluća te virusnih oboljenja zbog kojih pacijenti završavaju hospitalizirani, ali se približavamo vrhuncu, rekao je Saša Srića, dr. med./voditelj Odjela interne medicine KBC-a Zagreb.
Hitne su pune, ne treba odmah nakon simptoma ići liječniku, preporučuje se tek nakon tri dana.
- S obzirom na veliki priljev respiratornih infekcija, ne treba odmah hrliti liječnicima. Ako se pojavi blaže povišena tjelesna temperatura, blage nazalne tegobe , curenje nosa, blagi kašalj, treba ostati doma. Ako to potraje dva do tri dana, ako se simptomi pogoršavaju, trebaju se javiti obiteljskim liječnicima koji dobar dio kvalitetno radi, a drugi dio nije na razini zadatka, ističe Srića.
- Naši pacijenti nam se žale da su doktori obiteljske medicine nedostupni. Mali djelić pacijenata je razmažen pa odlaze na hitnu i misle da će hitna će riješiti problem. Period čekanja je ogroman zbog velikog priljeva pacijenata pa onda traje i po nekoliko sati, kaže Srića.
Kod viroza pacijenti često znaju odmah prijeći na antibiotike, a Srića otkriva zašto ova praksa nije poželjna.
- To je velika greška, iako se taj omjer malo promijenio, oko 20 posto respiratornih infekcija je bakterijskog uzroka koji treba liječiti antibioticima, a oko 80 posto su virusni. Sada se taj omjer malo okrenuo, 70 naprema 30. Viroze se liječe simptomatski uzimanjem tekućine, antipireticima, spuštanjem temperature, a tek u slučaju pogoršanja treba razmisliti o antibioticima jer se stvara otpornost i dolazi do antibiotičke rezistencije. Na primjer, na azitromicin se stvorila rezistencija na preko 20 posto, kroz nekoliko godina bi se mogla udvostručiti, govori Srića.
Niske temperature su pogodne za viruse - Virusu gripe i svima ostalim virusima koji se javljaju u ovom dijelu godine, visoke tjelesne temperature pogoduju, a zimsko vrijeme i temperatura za ovo doba godine su itekako dobre, zdrave, dodaje Srića.
- Radi se o 90 posto slučajeva pacijenata koji preegzistiraju, kronični bolesnici, kod kojih je slučajni nalaz COVID pozitivan test pa na taj način možemo reći da su to pacijenti koji umiru s COVID-om. Očekujemo vrlo brzo vrhunac gripe, zaključuje Srića. (L.P./Studio 4/HRT)