‘Vi ste nešto dobro pomiješali s nečim zlim‘, rekao je Peđa Grbin u Saboru
Hrvatski sabor danas je poslao paket od tri zakona kojima bi se uvela kaznena djela teškog ubojstva ženske osobe i neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje. Radi se o izmjenama Kaznenog i zakona o kaznenom postupku i o zaštiti od nasilja u obitelji.
Prilikom glasanja o zaključku o prihvaćenim izmjenama i prijedlozima Kaznenog zakona 78 zastupnika je glasao za, 25 ih je glasalo protiv, a troje je bilo suzdržano. O zaključku o dopunama i izmjenama Zakona o kaznenom postupku iz prvog čitanja 78 zastupnika glasalo je za, a devet protiv, dok je o zaključku o zaštiti od nasilja u obitelji 105 zastupnika je glasalo za, a jedan protiv.
Uvođenje femicida u Kazneni zakon kao rodno uvjetovanog ubojstva žene podržavaju nevladin sektor i oporba, kojoj je sporno što će se o femicidu glasovati u paketu s kaznenim djelom neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje, kojeg se kolokvijalno naziva ‘lex AP‘, piše N1.
Prijedlog izmjena zakona je u jednom dijelu neprihvatljiv, poručili su iz IDS-a.
- Podržavamo jednu izmjenu, a drugoj se protivimo. Uvođenje femicida veliki je korak naprijed. Neprihvatljiva je odredba koja pod krinkom zaštite tajnosti postupka sprečava javnost da dozna za nepravilnosti koje se javljaju u takvom postupku. Jedini cilj je spriječiti medije da rade svoj posao. Klub zastupnika IDS-a će biti suzdržan.
Suverenisti su poručili da je represivno zastrašivanje novinarske javnosti ovakvim zakonom te da su protiv toga. – Što se tiče zaštite žena, apsolutno podržavamo svaki oblik zaštite, rekao je Sačić.
Sandra Benčić je zatražila stanku i rekla da je ovo kukavički jer je Plenković “AP krpicu sakrio iza prijedloga zakona kojim se napokon regulira pitanje femicida”. Rekla je da se nada da će izaći van i da neće sudjelovati u tom kukavičluku koji su, kaže, dodatno potvrdili odabirom Ivana Turudića, piše N1.
- Most neće pobjeći s glasanja, već će jasno glasati protiv ovakvih izmjena, rekla je Selak Raspudić.
- Korumpirana većina na odlasku koja se pokušava zaštititi od kaznenog progona, neće nas zastrašiti, ostat ćemo i glasati protiv ovakvog zakona, rekao je Nikola Grmoja.
- O korupciji se neće govoriti jer mu to čini političku štetu. Vi ste nešto dobro pomiješali s nečim zlim, ali dajemo vam priliku da to ispravite, rekao je Peđa Grbin te tražio da se taj zaključak stavi prvi na glasanj, inače će i oni napustiti sabornicu.
- To je ucjena na koju ne mogu pristati, rekao je Jandroković.
Nakon toga je dio oporbe napustio sabornicu.
Zakon o jeziku
Prije ovog poteza dijela oporbe, Hrvatski sabor izglasao je u petak Zakon o hrvatskom jeziku kojim se po prvi put u povijesti uređuje pitanje službene i javne uporabe hrvatskog jezika te osigurava sustavna i stručna skrb o njemu.
Za zakon je glasalo 95 zastupnika, 10 je bilo suzdržanih a 17 protiv. S galerije glasanje su pratili članovi Glavnog odbora Matice hrvatske i članovi radne skupine za izradu Zakona o hrvatskom jeziku a njegovo donošenje popraćeno je dugim pljeskom.
Zakonom se propisuje službena uporaba hrvatskoga jezika, uređuje osnivanje Vijeća za hrvatski jezik kao koordinacijskog savjetodavnog tijela čiji će rad biti usmjeren na zaštitu, njegovanje i razvoj hrvatskoga jezika, kao i izrada Nacionalnog plana hrvatske jezične politike radi očuvanja društvene uloge i pravnoga položaja hrvatskoga jezika.
Potvrđuje se da je hrvatski jezik službeni jezik u Hrvatskoj i jedan od službenih jezika Europske unije, kao i to da je u svojoj ukupnosti i cjelovitosti temeljna sastavnica hrvatskog identiteta i hrvatske kulture.
Što se propisuje
Obveznici službene uporabe hrvatskoga jezika su tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti, odnosno sva javnopravna tijela u Hrvatskoj.
Uz propisivanje javne uporabe hrvatskoga jezika i njegove uporabe u obrazovanju, zakon propisuje i iznimke koje se odnose na obrazovanje djece pripadnika nacionalnih manjina, kao i iznimke u vezi s izvođenjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnoga rada na nekom od stranih jezika.
Propisuje i pravila uporabe hrvatskoga standardnoga jezika u Europskom parlamentu, institucijama i savjetodavnim tijelima Europske unije i u međunarodnoj suradnji.
Novi zakon definira što sve obuhvaća pojam hrvatski jezik, koje su posebnosti hrvatskog jezika, područje primjene hrvatskog jezika te njegovu trodiobu na tri ravnopravna narječja – čakavsko, kajkavsko i štokavsko.
Uoči glasanja o tom zakonu Davorko Vidović (Socijaldemokrati) poručio je da su članovi njegove stranke odlučili glasati suzdržano.
Nismo protiv jer je jezik nedvojbeno temeljno identitetsko uporište nacije i kulture i zaslužuje biti dio zaštićeno kulturno dobro prvog reda, ali nismo ni za jer je priprema toga važnog dokumenta napravljena tako da imamo pravo sumnjati da se njime hoće izazvati dodatne podjele, da će produbiti sukobe među jezikoslovcima a ne želimo ni da on postane alat za određivanje tko su pravi i dobri Hrvati a tko “mali, škuri, crni”, kazao je.
Peović: ‘To je totalitarni zakon‘
Katarina Peović (RF) ponovila je da je to “totalitarni zakon” koji kriminalizira dijalekte, nameće kako će se govoriti u javnom prostoru što bi moglo za posljedicu imati strah od govorenja u javnom prostoru.
Na to je Hrvoje Zekanović (HDS) ustvrdio da je taj zakon, kao i kod glasanja za podršci Ukrajini, svojevrsna demarkacijska linija u političkom smislu “između vas i nas”.
Jedno totalitarno su njezine izjave, reagirala je Marijana Petir (NZ) na izlaganje Peović.
Marija Selak Raspudić (Most) kazala je da njezina stranka podržava zakon, ali je prozvala i ljevicu i HDZ za licemjerstvo.
Ne zna je li licemjernije slušati izmišljene razloge ljevice koja odjednom pokazuje pretjeranu skrb o hrvatskom jeziku i njegovim narječjima ili s druge strane HDZ koji se sada u predizborno vrijeme dosjetio da odjednom skrbi o tom istom identitetu a čiji ministri su odbili ranije donijeti zakon o jeziku i proglasiti godinu Marulićeve Judite, rekla je.
Uslijedilo je niz pozivanja zastupnika na povrede Poslovnika u kojima su ponovili svoje stavove za i protiv zakona, te se međusobno prozivali. (Hina, Z.I., jutarnji.hr)