Ministarstvo kulture i medija priopćilo je u utorak, vezano uz recentne medijske objave o postupanju neposredno nakon potresa 2020., da su svi projekti obnove provedeni prema pravilima Fonda solidarnosti i prošli su kontrole nadležnih ustanova.
“Za provedbu pojedinih projekata financiranih iz Fonda solidarnosti odgovorni su čelnici ustanova koji projekte provode, a ne Ministarstvo”, ističe se u priopćenju.
Podsjeća se da Ministarstvo nije provodilo nabave za usluge i radove nego korisnici sredstava sami, a za one aktivnosti koje su financirane nacionalnim ili europskim sredstvima, bilo je nadležno provjeriti jesu li njihove nabave provedene prema važećim propisima.
Prema članku 70. Zakona o obnovi, obnova zgrade javne namjene provodi se na temelju odluke vlasnika i/ili osnivača, odnosno pravne osobe ili tijela kojemu je zgrada dana na upravljanje. Pri provedbi odluke o obnovi vlasnik je obvezan provesti odabir sudionika u gradnji.
Na razini Vlade, odnosno Nacionalnog koordinacijskog tijela (NKT) utvrđena su pravila o opravdanosti troškova za pojedine izvore financiranja (posebno za Fond solidarnosti i Nacionalni plan oporavka i otpornosti), a ta su pravila u svim svojim segmentima dobila suglasnost nadležnih tijela Europske komisije koja su potvrdila usklađenost s EU-ovim okvirom.
Javnim ustanovama pružana stručna pomoć
“S obzirom na to da zaposlenici javnih ustanova u kulturi nisu imali stručnjake, ni osposobljene za vođenje poslova obnove te su u okolnostima krize trebali stručnu pomoć, tijekom provedbe surađivali su sa stručnjacima Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija, Hrvatskog restauratorskog zavoda, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba i mnogim drugim neovisnim stručnjacima i konzultantima”, napominje se u priopćenju.
Primjerice, za pomoć Hrvatskom muzeju naivne umjetnosti, u kojem je nakon potresa bilo zaposleno 7 djelatnika, ministrica Nina Obuljen Koržinek donijela je u listopadu 2020. Odluku o povjeravanju poslova obnove kuće Lovrenči, u Demetrovoj 18 u Zagrebu, Hrvatskom restauratorskom zavodu čiji su stručnjaci ravnateljici Muzeja uputili osnovne informacije za prikupljanje i pripremu dokumentacije potrebne za popunjavanje prijavnice na Fond solidarnosti EU-a i pripremu obnove.
Sukladno pravilima prijavitelj projekta obnove je ustanova koja je dužna izraditi dokumentaciju i provesti sve potrebne postupke pa tako i postupak javne nabave, a korisnik sredstava Fonda solidarnosti su isključivo pojedinačne ustanove, kao što je za obnovu zgrade Lovrenčić to Hrvatski muzej naivne umjetnosti.
Hitne mjere provođene iz nacionalnih sredstava
O ulozi HRZ-a iz Ministarstva kažu da kao javna ustanova u nadležnosti Ministarstva kulture i medija u redovitim okolnostima i u uvjetima krize vodi i koordinira obnovu i restauraciju brojnih kulturnih dobara u Hrvatskoj, pa su i nakon potresa preuzeli ključnu ulogu u provođenju hitnih mjera, pripremi i realizaciji projekata obnove.
Prije nego što su osigurana sredstva iz Fonda solidarnosti i prije nego što su pojedinačne ustanove pripremile dokumentaciju i prijavile projekte obnove na natječaj, Ministarstvo je hitne mjere za svoje ustanove i najvrjednije spomenike provodilo iz nacionalnih sredstava koja su bila namijenjena redovitim projektima obnove kulturne baštine u drugim dijelovima Hrvatske.
Nakon što je Europska komisija odobrila sredstva, ono je kao tijelo odgovorno za provedbu financijskog doprinosa, putem poziva financiranih iz Fonda solidarnosti EU-a odobravalo pojedinačne projekte obnove zgrada javne namjene oštećenih u potresu koje imaju status kulturnog dobra.
Nakon zagrebačkog, a zatim i nakon petrinjskog potresa, Ministarstvo je kao provedbeno tijelo putem Fonda solidarnosti financiralo ukupno više od 300 pojedinačnih projekta (zgrade kulturne namjene, zgrade državne imovine, javne zgrade u vlasništvu grada Zagreba i susjednih županija, sve zgrade HAZU-a kao i sakralne objekte).
Na kraju razdoblja provedbe Fonda solidarnosti, putem Ministarstva kulture i medija realizirano je više od 500 milijuna eura, a nastavak obnove financira se sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i iz nacionalnih sredstava, stoji u priopćenju.
Plenković: Pretpostavljam da EPPO želi protegnuti nadležnost
Premijer Andrej Plenković rekao je u utorak kako pretpostavlja da si Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u slučaju Ministarstva kulture i Geodetskog fakulteta po načelu povezanosti želi “protegnuti nadležnost”, ali i da ga zanima zašto, ponovivši da interes EU-a nije oštećen.
– Ovdje nikakav financijski interes Europske unije nije oštećen i to je sasvim jasno, nemam više što dodati. Da li oni sebi žele po načelu povezanosti, nekakvog konteksta, protegnuti nadležnost, pretpostavljam da žele. Mene više zanima zašto, rekao je Plenković na konferenciji za medije.
Naveo je kako bi logično bilo, ako su uočili nešto što je možda nezakonito, ali nema financijskih interesa EU-a, da su to sami vratili Uskoku i DORH-u.
Na komentar kako EPPO kaže da nisu nadležni samo za financijske interese EU-a, nego i moguće štete, premijer je ocijenio kako ćemo po toj logici doći do toga da su nadležni za sve jer smo svi građani Europske unije i svi koristimo euro kao valutu.
– Promislite malo, poručio je Plenković.
Što se tiče novih medijskih informacija da su europski tužitelji u kontaktu s bivšim suradnikom ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek koji je teško optužuje za sustavne pronevjere novca iz EU-a, Plenković je rekao kako je sve već rečeno.
Medijsko-politički udar
– To je klasični medijsko-politički udar koji dolazi u predizborno vrijeme, sad je došla Nina na tapetu, ne vidim tu ništa posebno novoga. Uvijek isti izvori, uvijek iste špekulacije, uvijek sve anonimno, uvijek isti ljudi koji to objavljuju, tako da za mene ništa posebno novoga, istaknuo je.
Pri tome je izrazio ponos time što su osigurali sredstva za obnovu Zagreba i Banovine nakon potresa.
– Ta sredstva je osigurala Vlada HDZ-a i naše parlamentarne većine, a nitko od ovih koji sada traže u vremenu covida i ne znam čega detalje, misleći da se tad radilo u laboratorijskim uvjetima, tome nije pridonio ništa, rekao je Plenković.
Baš zato što su osigurali ta sredstva, dodao je, ne žele dopustiti da bilo tko na nezakonit način troši novce iz nacionalnih ili europskih izvora.
– Jednako sam protiv toga da se bilo tko okoristi onim za što se netko drugi trudio i što, nažalost, nakon potresa moramo izgraditi toliko velik broj zgrada i objekata, rekao je.
Na pitanje misli li da su se namještali natječaji za pojedine tvrtke, jer se to čini iz objavljenih mailova, Plenković je rekao kako ne zna i da će Ministarstvo samo odgovoriti.
Upitan misli li da je ministrica kulture teret pred izbore, Plenković je ustvrdio kako je odradila sjajan posao. (hrt)