Kao što smo napisali već nekoliko puta, u ovoj kolumni pisat ćemo o pitanjima iz mirovinskog osiguranja i o onim slučajevima i situacijama koji nisu iz mirovinskog osiguranja , a vezani su uz službu mirovinskog osiguranja, pa će tako biti i danas.
Tako, ovih dana nakon što je počela isplata mirovina za ožujak 2024.g.,umirovljenici u priličnom broju žustro raspravljaju o isplati jednokratne naknade za pomoć koju isplaćuje Vlada RH. Naime, veći broj umirovljenika dobio je niži iznos pomoći nego što je to bio slučaj kod prethodne isplate, a uzrok je povišenje mirovine nakon usklađivanja od 1.siječnja 2024.g. Nesporazum se sastoji u činjenici da su naknade isplaćene prije isplate mirovine za ožujak, kada umirovljenici još nisu imali saznanje koliko ustvari iznosi njihova mirovina od 1. siječnja 2024.g., uvećana za 4,19% koliko iznosi postotak usklađivanja od 1. siječnja 2024.g., a isplatitelj mirovina Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje naravno da je znao taj podatak i onda ispravno isplatio iznos naknade . Treba napomenuti da iznos razlike mirovine za siječanj i veljaču nije uračunat u cenzus za isplatu naknade, nego samo novi iznos mirovine. Nažalost, ima slučajeva gdje je novi iznos mirovine prelazio 880 eura, koliko je iznosio cenzus i takvi slučajevi nisu dobili jednokratnu naknadu. No, tu nema pomoći. Ovo je , dakle, slučaj koji nema veze s pravima iz mirovinskog osiguranja, a vezan je uz službu mirovinskog osiguranja.
Mnogi budući umirovljenici putem sustava e-građani primijetili su da kod informativnog izračuna mirovina nije obuhvaćena plaća ostvarena u 2023.godini. No, ta dilema od prije nekoliko dana je razriješena. Naime, u banci podataka REGOS-a i mirovinskog osiguranja vidljiv je podataka o plaći za 2023.g., pa se sada može dobiti točniji informativni iznos mirovine.
To je vezano i za one umirovljenike koji su u mirovinu išli od 1. siječanja 2024.g. i zbog nedostatka podatka o plaći za 2023.g.nisu dobili konačno rješenje o mirovini, nego rješenje o predujmu (akontaciji) mirovine. Oni će, vjerojatno, uskoro dobiti konačno rješenje i, naravno, razliku od iznosa predujma do iznosa konačnog rješenja.
Oni slučajevi kojima i dalje nije registriran podatak o plaći za 2023.g. mogu to riješiti na način da podnesu službi mirovinskog osiguranja Obavijest o namjeri podnošenja zahtjeva za mirovinu ili Zahtjev za pribavljanje nedostajućih podataka u banci podataka matične evidencije i služba mirovinskog osiguranja to će pribaviti i učinjenom obavijestiti podnositelja zahtjeva.
Kod eventualnih nedoumica i neshvaćanja situacija nakon usklađivanja mirovina vjerujem da će biti sve manje onih koji će negodovati kod slučajeva korištenja osobne i dijela obiteljske mirovine, kada novi cenzus, odnosno ukupni iznos jedne i druge mirovine sada ne može biti viši od 980,80 eura, a dobije umnoškom 80 aktualnih vrijednosti mirovine od 12,26 eura. To vrijedi za one slučajeve kada bi ukupni iznos mirovine bio viši, a zbog toga cenzusa to ne mogu ostvariti.
Iz svakodnevnih razgovora s umirovljenicima koji su nastavili raditi s polovicom, ili manje, radnog vremena, saznajemo da još nisu apsolvirali postupak podnošenja zahtjeva za novi izračun mirovine nakon što navrše jednu godinu staža nakon umirovljenja, a nastavit će i dalje raditi. Dakle, svi takvi slučajevi moraju takav radni odnos prekinuti jedan dan i opet se prijaviti. Zbog eventualnih novih izračuna mirovine nakon obračuna novog staža ostvarenih novih plaća, preporučujemo da u zahtjev za izračun nove mirovine stave i riječi: „ukoliko je to za mene povoljnije”.
Oni koji rade s manje od polovice punog radnog vremena morat će se malo potruditi izračunati jednu godinu staža, jer u praksi ima slučajeva da se radi u više firmi i vrlo različitim iznosima radnog vremena .
Oni koji tek podnose zahtjev za mirovinu, a nastavit će raditi, s polovicom ili manje, radnog vremena, s poslodavcem sklapaju samo izmijenjeni ugovor o radu, s novim radnim vremenom.
HZMO je raspisao natječaj za prodaju između dva stana u Ogulinu u Vijencu Ive Marinkovića
A sad još jedan slučaj koji nije iz mirovinskog osiguranja, nego je vezan uz službu mirovinskog osiguranja. Naime, HZMO je raspisao natječaj za prodaju, između ostalog, i dva stana u Ogulinu u Vijencu Ive Marinkovića, jedan površine 37 četvornih metara, po početnoj cijeni od 39.550 eura i drugi površine od 63 četvorna metra po početnoj cijeni od 47.450 eura.
U natječaju se navodi da se stanovi prodaju u zatečenom stanju po principu „viđeno-kupljeno”, i prodavatelj ne odgovara za pravne i materijalne nedostatke nekretnine. Stanovi su izvanknjižno vlasništvo HZMO-a i u posjedu su prodavatelja, ali nisu u zemljišnim knjigama upisani kao njegovo vlasništvo, što ne utječe na pravo vlasnika da raspolaže nekretninom. Prodavatelj će kupcu prodati stan i svu raspoloživu dokumentaciju, a dužnost je kupca da stan upiše u zemljišne knjige.
Rok za predaju ponuda je 3.5.2024.g., a ponude će se otvarati 13.5.2024.g. u prostorijama HZMO- a Središnja služba u Zagrebu, A. Mihanovića 3, a otvaranju mogu biti nazočni ponuditelji ili njihovi opunomoćeni predstavnici. O svim ostalim detaljima zainteresirani doznati na stranicama HZMO-a.
O praznim stanovima u Ogulinu koji su nekada bili vlasništvo HZMO-a, a sada su državno vlasništvo, govorio sam u Gradskom vijeću grada Ogulina još prije desetak godina ukazujući da je neoprostivo da stanovi propadaju nekorišteni. Tada su stručne službe Grada predlagale Ministarstvu državne imovine da se stanovi prodaju ili dodijele nekome na korištenje, ali od tih apela nije bilo ništa. Inače, stanovi su izgrađeni sredstvima solidarnosti koja su izdvajana iz mirovina umirovljenika s područja bivše općine Ogulin, i isključivo su se dodjeljivali na korištenje umirovljenicima, dok nisu pretvoreni u državnu imovinu, nakon što su nakon pretvorbe ostali neotkupljeni-neprodani. Koliko mi je poznato stanova ima još, ali mi je nepoznato što se namjerava s njima.
Piše Momir Jakšić Momo