Policija od 2007. provodi akciju “Manje oružja, manje tragedija” i poziva građane da ga vrate bez ikakvih sankcija, no to očito nije dovoljno. Samo u proteklih tjedan dana dogodilo se nekoliko šokantnih slučajeva koji iznova aktualiziraju pitanje nezakonitog posjedovanja oružja. Unatoč apelima i brojnim kampanjama MUP-a, mnogi se građani oglušuju i još ilegalno posjeduju oružje.
Ubojstvo žene u Zagrebu, pokušaj ubojstva muškarca u Kaštelima – dva su kaznena djela počinjena vatrenim oružjem koja su potresla Hrvatsku samo u posljednjih tjedan dana. Policija godinama poziva građane da oružje dobrovoljno predaju.
- Izvorište tog oružja je najčešće ratno zbivanje devedesetih, odnosno naš Domovinski rat. Postoje predaje gdje su bili predani veliki arsenali oružja gdje bi se mogle naoružati i veće vojne jedinice, a to su ljudi držali godinama u svojim kućama, eksplozive na tavanima, kaže Mario Salopek, Služba prevencije Ravnateljstva policije.
Više od 6 i pol tisuća automatskih pušaka, oko 6 milijuna streljiva i 6 i pol tona eksploziva – samo je dio od ukupno 350 tisuća komada nedopuštenog oružja što su ga građani predali policiji u posljednjih 17 godina.
Mnogi i dalje u domovima čuvaju još nepoznatu količinu različitog oružja
Međutim, mnogi i dalje u svojim domovima čuvaju još nepoznatu količinu različitog oružja. Napadač iz Kaštela imao je nekoliko ručnih bombi i sedamdesetak vrsta streljiva.
- Treba reći da svatko onaj tko ima oružje na crno nije kriminalac. Najsuspektnija je ona situacija odnosno naj kriminalno opterećavajuća je ona gdje su osobe koje su između ostalog i počinitelji drugih kazenih djela jer tu postoji najveća vjerojatnost da će doći do zlouporabe tog oružja i naravno, vidjeli smo često to, nažalost, kod obiteljskog nasilja, kaže Željko Cvrtila, kriminalist.
A upravo u takvim situacijama posjedovanje oružja najčešće dovodi i do najcrnjeg scenarija.
- Tko god ima oružje kod kuće uvijek to oružje može biti upotrijebljeno, neće biti upotrijebljeno samo ako ga nemate pri ruci, ako ga nemate kod kuće. Ima puno ljudi koji nisu u kontroli svojih poriva, koje je lako isprovocirati, to vidimo svaki dan, kaže prof. dr. sc. Ivan Urlić, neuropsihijatar.
Jer kad se tragedija dogodi, počinitelj često bude otprije poznat policiji i zato bi, smatra Urlić, ona trebala brže djelovati preventivno.
- Kod ljudi za koje vidimo i za koje se zna i za koje postoje dosjei da se teško kontroliraju, da su laki na svađi, da su laki na agresiji, pa su onda laki i na oružju, kaže Ivan Urlić.
Kazne za dragovoljnu predaju oružja – nema
Prošle godine zabilježeno je više od 400 kaznenih djela nedopuštenog posjedovanja oružja.
- Ilegalno oružje ima samo jednu svrhu – to je kršenje zakona, to je činjenje zla. Ako ljudi u svojim domovima posjeduju takvo oružje neka ga bez straha prijave na 192, ističe Mario Salopek.
Kazne za dragovoljnu predaju oružja – nema, za nelegalno držanje oružja one su velike, a posljedice zločina počinjenih tim oružjem mogu biti tragične. (Jelena Šarić/A.D./Dnevnik/HRT)