Gledajući rezultate, može se zaključiti i da Možemo nije imao puno sreće s prelaskom izbornog praga
Nakon što su svi glasovi prebrojani, rezultati su pokazali da nema velike razlike u broju glasova koje su pojedinačno dobili Domovinski pokret, Most i Možemo. Ipak, razlika u broju osvojenih mandata je nešto drugačija.
Domovinski pokret je dobio 202.670 glasova, Možemo 193.007, a Most 169.966. Domovinski pokret je osvojio 14, Možemo 10, a Most 11 mandata u saboru. Ako bismo podijelili broj glasova s brojem osvojenih mandata, ispostavlja se da je stranci Možemo trebalo otprilike 5 tisuća glasova više po mandatu u usporedbi s Mostom i Domovinskim pokretom.
Na prvi pogled, raspodjela mandata ne djeluje proporcionalno u odnosu na broj dobivenih glasova, ali postoji nekoliko razloga za to. Prvi razlog je izborni sustav, posebno izborne jedinice. Hrvatska nije jedna izborna jedinica, pa se mandati dodjeljuju na temelju rezultata u deset pojedinačnih izbornih jedinica. Plus posebne jedinice koje daju osam mjesta za manjine i tri za dijasporu.
Stranke i koalicije ne uživaju jednaku podršku u svim dijelovima Hrvatske, što znači da je moguće da jedna stranka dobije više glasova na nacionalnoj razini, ali manje mandata.
Na primjer, Možemo je uspješno nastupio u tri zagrebačke jedinice (1., 2. i 6.) i osvojio ukupno 7 mandata. Domovinski pokret je osvojio 4 mandata, a Most 3. Možemo je ovdje dobio otprilike 100 tisuća glasova u 3 jedinice. S druge strane, Domovinski pokret je za sličan broj ukupnih glasova osvojio 9 mandata u četiri izborne jedinice, dvije slavonske (4. i 5.) i dvije dalmatinske (9. i 10.)
Most je s nešto manje od 50 tisuća glasova osvojio 4 mandata u 9. i 10. jedinici, dok Možemo nije osvojio mandate u tim područjima. Dakle, više individualnih glasova koje je dobio Možemo u Zagrebu nije značilo previše u konačnoj raspodjeli jer su Most i Domovinski pokret s manje glasova u drugim jedinicama osvojili više mandata.
Tu je i pitanje broja stanovnika. Možemo je svoje mandate uglavnom osvajao u jedinicama s većim brojem stanovnika, poput 1., 3., 6. i 8., dok su Most i Domovinski pokret najbolje rezultate postigli u manje naseljenim područjima poput Slavonije i Dalmacije gdje je izlaznost bila niža.
Gledajući rezultate, može se zaključiti i da Možemo nije imao sreće s prelaskom izbornog praga. Na primjer, u 4. izbornoj jedinici razlika u glasovima između Mosta i Možemo bila je samo 1015 glasova, ali je Most uspio osvojiti jednog zastupnika, dok Možemo nije prošao iznad praga.
Slična situacija bila je i u 9. i 10. jedinici, gdje je Možemo osvojio 4.44 posto i 5.27 posto glasova, ali nije prešao izborni prag zbog D‘Hondtovog sustava raspodjele mandata. Istovremeno, Most se s 5.71 posto glasova provukao s jednim mandatom u 8. izbornoj jedinici, dok je Možemo s 10.24 posto podrške i 10 tisuća glasova više osvojio samo jedan mandat, isto kao i Most. (L.G., jutarnji.hr)