I u današnjoj objavi imat ćemo kombinaciju informacija vezanih iz mirovinskog osiguranja i uz mirovinsko osiguranje, što se, prema meni dostupnim povratnim informacijama, pokazalo korisnim.
Jednokratno novčano primanje za one koji imaju i inozemne mirovine
Korisnici mirovine koji uz hrvatsku mirovinu ostvaruju pravo i na mirovinu iz inozemstva, i kojima ukupni iznos mirovina ne prelazi 880 eura imaju obvezu Hrv. zavodu za mirovinsko osiguranje dostaviti dokaz o visini inozemne mirovine za veljaču 2024.godine. U službi mirovinskog osiguranja i na internetskim stranicama HZMO-a dostupan je obrazac putem kojeg je takvim korisnicima omogućena dostava dokaza o visini inozemne mirovine, a kao dokaz može poslužiti potvrda banke ili izvadak iz bankovnog računa. Krajnji rok za dostavu zahtjeva i dokaza je 31.svibnja 2024.godine.
Upozoravamo građane koji imaju ostvaren inozemni staž, a još nisu ostvarili pravo na inozemnu mirovinu, u tiskanici za dostavu podataka trebaju označiti u odgovarajućoj rubrici :”izjavljujem da ne primam inozemnu mirovinu”.
Oni građani koji su korisnici samo inozemne mirovine uz dokaz moraju i broj transakcijskog računa korisnika mirovine otvorenog u Hrvatskoj.
Sve poslove i informacije oko ovog i drugih prava možete dobiti svaki dan u Ispostavi Hrv. zavoda za mirovinsko osiguranje u Ogulinu, u kojoj je već preko dvije godine organizirana stalna služba. Ovo je informacija za one građane koji još uvijek pitaju ima li Ogulin stalnu službu mirovinskog osiguranja, koja radi svakodnevno od 8 do 16 sati.
Doplatak za djecu
Za nekoliko dana počet će isplata doplatka za djecu za tzv. stare korisnike i za tzv. nove korisnike, s pravom od 1.ožujka 2024.godine.
Svi oni koji su mogli ostvariti pravo a nisu podnosili zahtjev to mogu učiniti u roku od 120 dana računajući od 1.3.2024.godine, dakle do 30.6.2024.godine, i pravo će ostvariti od 1.ožujka 2024.godine, ukoliko im prihodi po članu kućanstva u 2023.godini ne prelazi iznos od 618,02 eura.
Usklađivanje mirovina od 1.siječnja 2024.g., aktualna vrijednost mirovine i konačna rješenja o mirovini
Kao što je već objavljeno usklađene su mirovine od 1.siječnja 2024.godine, s postotkom povišenja od 4,19%, s primjenom nove aktualne vrijednosti mirovine (AVM) od 12,26 eura za tzv. „normalne” mirovine određene po ostvarenim plaćama i drugim primanjima za koja su plaćeni doprinosi, i primjenom aktualne vrijednosti mirovine od 12,64,eura za tzv. „najniže mirovine” (to je 103% od „normalne”AVM od 12,26 eura).
Vjerujem da će svi oni koji su zahtjeve za mirovinu podnijeli od 1.1.2024.godine uskoro primiti konačno rješenje o mirovini jer je to moguće objavom nove aktualne vrijednosti mirovine i objavom iznosa prosječne bruto plaće u Rep. Hrvatskoj u 2023.godini, i razliku od iznosa predujma mirovine i konačnog iznosa za one koji su dobili rješenje o predujmu(akontaciji) mirovine.
Za one koji će se upustiti u samostalno analiziranje svojih podataka o stažu i plaćama u matičnoj evidenciji Hrv. zavoda za mirovinsko osiguranje i u REGOS-u, putem sustava e-građani objavljujemo podatak da je prosječna bruto plaća u Rep. Hrvatskoj u 2023.godini iznosila 19.008,00 eura, i kad se to podijeli s 12 mjeseci onda prosječna mjesečna bruto plaća u Rep. Hrvatskoj u 2023.godini iznosi 1.584,00 eura.
Vječita dilema je budućih korisnika mirovine je posljednja godina rada i plaća iz te godine. Naime, pravilo je da plaća posljednje godine rada ulazi u obračun za mirovinu ukoliko radni odnos traje i 31.12. u toj godini, dakle cijelu godinu. Oni koji budu svjesni da u toj godini ostvaruju nižu plaću, recimo zbog bolovanja ili drugih razloga, tu slabu godinu izbjegavaju na taj način da radni odnos prekidaju 30.12. i u mirovini su od 31.12. u toj godini. No, to se ne odnosi na one slučajeve koji mirovinu neće ostvariti nastavno sljedećeg datuma već nekog drugog datuma u sljedećoj godini. U takvim slučajevima plaća iz prethodne godine, neovisno o tome za koje razdoblje je isplaćena, ulazi u izračun.
Ako se naši čitatelji budu upuštali u samostalnu analizu informativnog izračuna mirovine moraju znati da kad se u omjer stavi njihova bruto plaća za pojedinu godinu, počevši od 1970.g.,prema prosječnoj plaći u RH za tu godinu i dobije se vrijednosni bod za tu godinu, zbroje se svi vrijednosni bodovi i podijele se s godinama koje su ušle u izračun i dobiju se prosječni vrijednosni bodovi koji se pomnože s ukupnim mirovinskim stažem da bi se dobili osobni bodovi koji se pomnože s polaznim i mirovinskim faktorom i na kraju s aktualnom vrijednošću mirovine da bi se dobio iznos mirovine koji se na kraju uveća za 27% dodatka i dođe se do iznosa mirovine , iz 1. stupa mirovinskog osiguranja.
Kombinirana mirovina iz 1. i 2. stupa računa se malo drugačije jer se za izračun mirovine iz 2. stupa uzimaju u obzir plaće ostvarene od 1.siječnja 2002.godine. Vjerujem da se čitatelji neće posebno razumjeti u izračun mirovine iz 2. stupa, ali ne trebaju se brinuti jer nakon što se podnese zahtjev za mirovinu iz REGOS-a dolazi informativni izračun mirovine s projekcijama mirovine samo iz 1. stupa(izračunate na način kako sam naprijed opisao) i kombinirane mirovine iz 1. i 2. stupa i na kraju obavijest da li podnositelj zahtjeva ispunjava uvjete za jednokratnu isplatu od 20% od stanja na računu 2. stupa. U jednoj prethodnoj objavi objasnili smo da to pravo mogu ostvariti oni čija je osnovna mirovina iz 1. stupa za 15% viša od najniže mirovine iz 1. stupa.
U jednoj od sljedećih objava detaljno ćemo upoznati čitatelje o varijantama mirovina iz 2. stupa, kako onih koji mogu ostvariti pravo na jednokratnu isplatu od 20% tako i onih koji će se odlučiti na mirovinu iz 2. stupa bez prava na jednokratnu isplatu.
Također ćemo se potruditi saznati tko ima pravo na isplatu neiskorištenih sredstava na računu 2. stupa kako živih tako i preminulih vlasnika osobnog računa 2. stupa, jer mislimo da je ta problematika nedovoljno apsolvirana u medijima.
Piše Momir Jakšić Momo