Nastavljamo s nastojanjima da budemo aktualni u smislu korisnih i pravovremenih informacija i isto takvih praktičnih savjeta za postupanje za povoljnije ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja
U prošloj godini svjedoci smo političkih obećanja izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju u pogledu 13. mirovine, koju nazivaju godišnjom naknadom, koja bi bila stalno, a ne povremeno primanje korisnika mirovine. Takva naknada bila bi vezana za količinu mirovinskog staža, a ne visine mirovine, što bi u smislu pravednosti u mirovinskom sustavu bilo ispravno, jer takvo primanje ne bi bilo socijalna kategorija već pravo vezano za prava iz mirovinskog osiguranja.
Također, bilo je prijedloga da se majkama, a uvjetno i očevima, za svako rođeno i posvojeno dijete poveća dodani staž s 6mjeseci na jednu godinu staža.
Za jedno i drugo očekujemo da će se u narednom razdoblju ostvariti na opće zadovoljstvo budućih, a nadamo se i starih korisnika mirovina.
Od nove Vlade očekuje se ispunjenje obećanja.
Nešto o obiteljskim mirovinama:
Kad je stupila na snagu odredba ZOMO-a o pravu na dio obiteljske mirovine od 27% uz osobnu mirovinu pojavilo se mnogo dilema i nejasnoća kod potencijalnih korisnika toga prava, a nejasnoće traju i sada.
Jedna od nejasnoća i dilema je kod korisnika obiteljskih mirovina iza supružnika koji su bili korisnici osobnih mirovina po posebnim propisima (vojne mirovine, policijske itd)kojima se u 2023.godini ukinuto smanjenje mirovina od 10%, i to od 1.7.2023.g. za 5%, a od 1.1.2024.g. za drugih 5%. Nisam siguran da je korisnicima dijela takvih obiteljskih mirovina to učinjeno po službenoj dužnosti, pa savjetujem da se uvjere u to uspostavljanjem odgovarajućeg upita ili zahtjeva Hrv. zavodu za mirovinsko osiguranje,jer mislim da i oni trebaju ostvariti tu pogodnost.
Već smo u nekoliko navrata pisali o osnovnim uvjetima za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu, ali nikada nije previše dati točnu informaciju za one kojima će takvo pravo zatrebati.
Pravo na obiteljsku mirovinu može ostvariti ako je onaj iza kojeg se pravo ostvaruje: -navršio najmanje 5 godina staža osiguranja (radni staž) ili najmanje 10 godina mirovinskog staža (radni staž, posebni staž, beneficirani staž, staž iz 2. svjetskog rata, staž iz Domovinskog rata itd..),
-ispunjavao uvjete za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu, s tim da se kod određivanja prava za ovaj slučaj pokojnom nositelju prava određuje pravo na punu invalidsku mirovinu, a iza toga pravo na obiteljsku mirovinu,
-bio korisnik starosne , prijevremene starosne ili invalidske mirovine,
-bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju.
Udovac ili udovica, izvanbračni drug, životni partner i neformalni životni partner imaju pravo na obiteljsku mirovinu : – ako su do smrti nositelja prava navršili 50 godina života,
– ako su mlađi od 50 godina života i ako je do smrti bračnog druga nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti ili je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao u roku od jedne godine nakon smrti bračnog druga,
– ako je nakon smrti bračnog druga ostalo djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu, a oni obavljaju roditeljsku dužnost prema toj djeci . Ako tijekom trajanja prava po toj osnovi nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti zadržavaju to pravo dok ta nesposobnost postoji,
-ako do smrti bračnog druga nisu navršili 50 godina , ali su imali minimalno 45 godina, pravo ostvaruju kad navrše 50 godina života. Također, ako su korisnici obiteljske mirovine iz djecu, a imaju i manje od 45 godina života, bitno je da u trenutku prestanka prava za djecu navrše minimalno 45 godina života, pravo ostvaruju kad navrše 50 godina života.
Za one koji su u radnom odnosu, a podnose zahtjev za djecu preporučujem da uz djecu zatraže određivanje prava i za sebe, bez prava na isplatu dok su u radnom odnosu, jer se to u praksi pokazalo vrlo korisno naročito sada kad postoji pravo na kombinirano pravo na osobnu i dio obiteljske mirovine.
A sada jedan vrlo koristan savjet: korisniku obiteljske mirovine preporučujem da ne traži uspostavljanje rješenja o pravu na prijevremenu starosnu mirovinu ukoliko je siguran da takva osobna mirovina plus 27% obiteljske nije povoljnija od cijele obiteljske mirovine ili ako se u to uvjerio preko sustava e-građani ili preko HZMO-a, jer kad navrši godine života za uvjet za starosnu mirovinu istu neće moći ostvariti zbog toga što se njegovo rješenje o pravu na prijevremenu starosnu mirovinu smatra određenim pravom, bez obzira što ta mirovina nije bila u isplati nijedan dan. Dakle, kad se ispune uvjeti godina života za starosnu mirovinu preporučujem da se onda podnese zahtjev za tu mirovinu i zahtjev za dio obiteljske mirovine, ukoliko bi to bilo za podnositelja povoljnije. Nadam se da sam to dobro objasnio.
-izvanbračni drug ima pravo na obiteljsku mirovinu ako je izvanbračna zajednica postojala najranije na dan 28.ožujka 2008.g. ili kasnije , a trajala je najmanje 3 godine, i status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku,
-članovi obitelji formalnog i neformalnog životnog partnera imaju pravo na obiteljsku mirovinu ako je takvo partnerstvo postojalo na dan 5.kolovoza 2014.godine ili kasnije i ako je trajalo minimalno 3 godine, a status se također utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.za one koji ne znaju što je neformalno životno partnerstvo navodimo:” neformalno životno partnerstvo je zajednica obiteljskog života dviju osoba istog spola koje nisu sklopile životno partnerstvo pred nadležnim tijelom”.
Korisnik obiteljske mirovine koji nakon 50 .godine života stupi u novi brak ili životno partnerstvo zadržava pravo na obiteljsku mirovinu iz prethodnog braka ili partnerstva, a u slučaju smrti novog partnera bira povoljniju obiteljsku mirovinu, ili kombinaciju osobne i obiteljske mirovine.
Iako smo prethodno već pisali o obiteljskim mirovinama , zbog čestih upita, naročito o izvanbračnim zajednicama, našli smo shodno ponoviti neke od informacija i savjeta.
Zbog ograničene dužine kolumne o ostalim mogućim korisnicima obiteljskih mirovina pisat ćemo u sljedećem nastavku.