Aktualno Magazin S vama kroz svaki dan U ordinaciji Zdravlje

Koža svrbi, nos curi, otežano dišemo- klinička slika alergije

Alergijske bolesti manifestiraju se određenim dobnim slijedom te prelaze iz jedne u drugu. Simptomi se prvo manifestiraju na koži čineći sliku atopijskog dermatitisa. Potom u djeteta predškolske dobi prevladava slika alergijskog bronhitisa, tj. alergijske astme, na koju se, na kraju priče, nadoveže alergijski rinokonjunktivitis kao oblik bolesti koji je u visokom postotku zastupljen u odrasloj populaciji. Opisani prirodni slijed odnosno razvoj simptoma od kožnih do simptoma dišnog sustava nazivamo “alergijski hod ili marš”, a samu alergiju “ bolest za više lica.” Potrebno je istaknuti da opisani slijed nije uvijek pravilo te postoje iznimke; tako da bolesnik može proći samo jednu fazu bolesti i ne razviti druge simptome, a ponekad su moguće kombinacije simptoma i preklapajuće kliničke slike.

ATOPIJSKI DERMATITIS još se naziva neurodermitis ili atopijski egzem te je prva alergijska bolest koja se manifestira već kod djeteta ispod godine dana. Osnovni simptom je suha koža popraćena svrbežom, a iz svrbeža nastaje osip. Koža je tada kod malih pacijenata crvena, otečena, uz vlaženje i stvaranje krusti te ogrebotine koje su posljedica čestog češanja. Na sve to se često nadoveže i infekcija kože što se naziva impetigizacija, a stanje je popraćeno izrazitom nervozom i nezadovoljstvom dijeteta. Osip je tijekom prve godine pretežito lociran na licu, poglavito obrazima i bradi, na vlasištu, trupu, a kako dijete raste promjene se premještaju s lica na pregibe ruku i koljena.
Gotovo polovina djece ima dokazanu nutritivnu alergiju, tj. alergiju na hranu. U najranijoj dobi najčešća je alergija na proteine kravljeg mlijeka, a kod veće djece javlja se još i alergije na jaje, brašno, soju, orašaste plodove, ribu.

ALERGIJSKA ASTMA kronična je upala koja se odvija u sluznici dišnih puteva. Tijekom napada astme dišni se putevi sužavaju, a oboljela osoba ima poteškoće sa udisanjem i izdisanjem što uzrokuje gubitak daha. Za sužavanje, koje se još naziva bronhoopstrukcija, odgovorno je više faktora. Prvo je izlaganje alergenu, nakon čega kreće cijeli patofiziološki proces a sastoji se od tri mehanizma: kontrakcije ili grčenja mišićnog sloja; oticanja sluznice dišnih puteva te pojačanog lučenja sluzavog sekreta, što sve pogoduje suženju lumena. Proces sužavanja bronha je reverzibilan što znači da se dišni putevi otvaraju i šire pomoću lijekova. Međutim, astma je više no samo suženje dišnih puteva. Ako alergijska upala dugo traje i ne liječi se adekvatno, nastaju strukturne promjene bronha. Naime, gube se normalna svojstva bronhalnih mišića koji zadebljavaju, a zadebljava i sama sluznica. Opisano stanje naziva se “remodeling ili pregradnja” bronha te vodi u ireverzibilne promjene i dugoročno gubitak funkcije pluća. Kliničku sliku astme čine tipični simptomi: suhi kašalj, stezanje u prsima, zaduha (dispneja) te piskanje ili hripanje u grudnom košu koje se jasno čuje slušalicama stetoskopa, a nekada i golim uhom. Simptomi astme mogu početi naglo i dramatično, ali se mogu razvijati i postupno tijekom više dana ili tjedana. Vodeći simptom je uvijek suhi kašalj koji se tipično pogoršava sredinom noći i pred jutro te kod pojačane fizičke aktivnosti. Karakteristični su periodi remisije i egzacerbacije, tj.pogoršanja simptoma. Alergeni odgovorni za pokretanje astmatskog napada su inhalacioni alergeni (prašinska grinja, pelud stabala, trava i korova, epitel ili dlaka mačke, psa, plijesni, gljivice). Pored alergena koji uzrokuju astmu postoje i mnogi nespecifični čimbenici koji također mogu isprovocirati napad bronhoopstrukcije kao npr; tjelesna aktivnost, infekcije, jake emocije, temperatura zraka i vremenski uvjeti, zagađivači zraka (cigaretni dim, ispušni plinovi) te neki lijekovi.

ALERGIJSKI RINITIS poremećaj je sluznice nosa izazvan upalom koju pokreću također inhalacioni alergeni, isti oni koji pokreću astmatski napad. Često je povezan s konjunktivitisom tj. s očnim simptomima te u tom slučaju govorimo o alergijskom rinokonjunktivitisu.
Ima visoku prevalenciju te čak do 40% odrasle populacije pati o navedene bolesti. Kliničku sliku čine navedeni simptomi: pojačano kihanje, svrbež nosa, začepljen nos, curenje vodenastog sekreta. Zbog postojanja refleksa koji povezuje nosnu sluznicu i spojnicu oka, kao i zbog izravnog kontakta alergena s očnom spojnicom mogu se javiti crvenilo, svrbež očiju i pojačano suzenje. Iako je rinitis bolest lokalizirana na sluznicu nosa, pojedinci osjećaju i generalizirane simptome poput umora, nedostatka koncentracije,iritabilnosti, poremećenog sna, smanjenih kognitivnih sposobnosti te općenito postoji smanjena kvaliteta života. Prema učestalosti simptoma dijeli se na sezonski (simptomi traju manje od 4 dana na tjedan ili manje od 4 tjedna godišnje) i na cjelogodišnji (simptomi traju više od 4 dana na tjedan ili više od 4 tjedna na godinu). Sezonski rinitis pretežito uzrokuju peludna zrnca korova, stabala, trava, dok je cjelogodišnji uzrokovan prašinskom grinjom, životinjskom dlakom, sporama plijesni i dr. alergeni koje nalazimo u zatvorenom prostoru. Ipak, valja napomenuti da simptomi rinitisa uzrokovanog u vrijeme cvatnje biljaka mogu biti prisutni i u cjelogodišnjem obliku.

URTIKARIJA je manifestacija kožne alergijske reakcije. Još se naziva koprivnjača zbog tipičnog izgleda kožnih promjena: oteklina i crvenilo u površinskom sloju kože, oštro ograničeni rubovi sa blijedilom u sredini. Kožne promjene mogu biti različitih oblika i veličina, pojedinačno ili u skupinama, na bilo kojem dijelu kože, na određenim mjestima ili generalizirano po cijelom tijelu. Tipično je za urtikariju da promjene “migriraju”, tj. mogu nastajati i nestajati te se premještati na druge dijelove tijela. Promjene nisu bolne, već dominira svrbež i osjećaj žarenja. Ako su pak zahvaćeni dublji slojevi kože s potkožjem govorimo o angioedemu. U tom je slučaju oteklina bolna i rijetko praćena svrbežom. Obično se javlja na vanjskoj strani šaka ili stopala, području lica; očnih kapaka, usnica, a ako zahvati jezik i područje larinksa može vitalno ugroziti pacijenta. Ako urtikarija traje do 6 tjedana govorimo o akutnom obliku, dok promjene koje traju ili se ponavljaju dulje od 6 tjedana predstavljaju kroničnu urtikariju. Urtikarija nastaje kao reakcija na alergene iz hrane (najčešći su jaja, ribe, školjke, orašasti plodovi i dr. voće, aditivi te razni konzervansi). Moguće je da nastane i kao reakcija na neke lijekove (poglavito penicilinske grupe), a kod djece je česti okidač urtikarije banalna virusna infekcija.

U sljedećem članku – dijagnostika i liječenja alergija.

Piše: Dr. Vedrana Zubčić Zrnc, spec.pedijatar-subspecijalist neonatolog