Hrvatska četvrti put izlazi na europske izbore. Na glasačkom listiću nalazi se 25 lista s imenima 300 kandidata. Hrvatska bira 12 zastupnika, koji će u sljedećih pet godina zajedno s vladama država članica oblikovati politiku Europske unije.
Uz izuzetak Gospića, gdje je do nedjelje poslijepodne na europske izbore izašlo 42 posto birača, niti u jednom od ostalih 20 županijskih sjedišta, odaziv nije dosegnuo 20 posto.
Najbliži tom postotku su Karlovac i Pazin u kojima je do 16,30 sati glasovalo 18, 7 odnosno 18,4 posto birača.
Na visok odaziv u Gospiću, vjerojatno, utječe činjenica da se europski izbori u tom gradu preklapaju sa prijevremenim izborima za gradonačelnika.
U Zagrebu je svoju dužnost obavilo 17,2 posto birača.
Županijska sjedišta s najnižim odazivom birača su Dubrovnik (12,7), Slavonski Brod (13,28 posto), Zadar (13,30) i Bjelovar (13,52).
Gledano po županijama, najbolji odaziv je u Ličko-senjskoj županiji u kojoj je na biračka mjesta izašla četvrtina birača, zatim u Karlovačkoj (17, 5 posto) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (16,1 posto).
Županije s najnižim odazivom su Vukovarsko-srijemska (12,7 posto), Brodsko-posavska (12,80) i Međimurska županija (12,81).
Na izbore za Europski parlament do nedjelje poslijepodne izašlo se samo 487.000 birača ili njih 15, 05 posto, objavilo je u 17 sati Državno izborno povjerenstvo (DIP).
To je osjetno slabiji odaziv u odnosu na europske izbore iz 2019., kada ih je do istog vremena glasovalo 21, 31 posto, ali i na izbore iz 2014., kada ih je glasovalo 16, 45 posto. (hrt)