Aktualno Magazin S vama kroz svaki dan U ordinaciji Zdravlje

Sezona je crijevnih infekcija

Nakon akutnih infekcije dišnog sustava, crijevne infekcije su druge po učestalosti zarazne bolesti.
Upala se događa u sluznici crijeva, a simptome koje uzrokuju nazivamo akutni gastroenteritis / gastroenterokolitis ili dijareja.
Od uzročnika najčešći su virusi, zatim slijede bakterije, dok su paraziti najrjeđi.
Klinička slika je kod svih uzročnika slična i zapravo je nemoguće na osnovu kliničkog pregled sa sigurnošću odrediti je li bolest uzrokovana virusom ili bakterijom. Inkubacija je kratka, a tijekom infekcije dolazi do oštećenja crijevnih resica i epitelnih stanica sluznice crijeva. Posljedica toga je gubitak apsorpcijske sposobnosti crijeva za vodu i elektrolite te nastaje proljev. Bolest je obilježena povišenom tjelesnom temperaturom, mučninom i povraćanjem te razvojem vodenastih stolica. Sve je to popraćeno gubitkom apetita, bolovima u trbuhu, grčevima ili tenezmima, a kod bakterijskih gastroenteritisa često se vide patološke primjese stolice u vidu krvi i sluzi. Moguća je i glavobolja, te bolovi u mišićima uslijed gubitka tekućine i poremećaja elektrolita.

Rotavirus je kao uzročnik češći u zimskim mjesecima, a ime je dobio od latinske riječi “rota” obzirom da gledan pod elektronskim mikroskopom ima izgled poput kotača. S obzirom na veliki broj različitih sojeva Rotavirusa čovjek se može zaraziti višekratno. Infekcija služi i kao “prirodna imunizacija” tako da protutijela koja se stvore omogućavaju križnu zaštitnu reakciju prema drugim sojevima istog virusa. To znači da je prva infekcija Rotavirusom uvijek najtežeg oblika, dok su sljedeće epizode blaže. Izvor infekcije je bolesnik, a virus se prenosi direktnim kontaktom fekalno-oralnim putem ili zaraženim aerosolom tijekom povraćanja.
Norovirus je najčešći po učestalosti tijekom ljetnih mjeseci, iako bolest uzrokuje tijekom cijele godine. Infekcije Norovirusom su u porastu, pogotovo od kada se provodi cijepljenje protiv Rotavirusa.
Astrovirusi češće uzrokuju infekciju tijekom zime, dok se Adenovirus kao uzročnik proljeva javlja tijekom cijele godine.

Niz različitih bakterija može uzrokovati akutni gastroenteritis, a najvažnije je za spomenuti Salmonele i Kampilobaketr, dok su enteropatogena Escherihia, Šigele i Yersinia nešto rjeđe. Patogenetski mehanizam kojim ostvaruju upalu je dvojak; najčešće se radi o direktnom citopatoloških efektom na sluznicu crijeva (kod većine bakterija ), dok neke bakterije proizvode toksine i svoje patogeno djelovanje ostvaruju upravo putem toksina (npr. Stafilokok i Klostridij). Salmonele su primarno komenzali probavnog sustava životinja, a na čovjeka se prenose u prvom redu kontaminiranom hranom životinjskog podrijetla.
Osim simptoma gastroenteritisa kod Salmoneloze se može javiti prodor bakterija iz crijeva u krvni optok uz kliničku sliku sepse. Ovaj oblik bolesti se naziva Salmonela vrućica i liječi se antibiotikom širokog spektra.
U dijagnostici i obradi pacijenta sa gastroenteritisom važno je procijeniti stupanj dehidracije, kliničkim pregledom i laboratorijskim pretragama. Nadalje, potrebno je isključiti hipoglikemiju i disbalans elektrolita te drugih metaboličkih parametara obzirom da se isti gube crijevom.
Za dokaz uzročnika potreban je uzorak stolice. Stolica za dokaz bakterijskih uzročnika kultivira se na hranilištu i sam postupak traje nekoliko dana, dok se virusni uzročnici dokazuju imunoenzimskim metodama koje se izvode direktno na uzorku stolice te je nalaz gotov u kratkom roku. Uobičajeno se uzimaju dva do tri uzorka stolice.

U liječenju je najvažnija nadoknada tekućine.
Za virusne uzročnike ne postoji specifični lijek te kažemo, kao za viroze općenito, da je bolest samoograničavajuća. Temelj liječenja je pojačana hidratacija uz dodataka oralnih rehidracijski otopina (ORS otopina, npr.Rehidromix, Idrata i sl). Te otopine sadrže glukozu i elektrolite tj. tvari koje se gube crijevom. Ako osoba povraća rehidracija na usta nije opcija te je kod takvih bolesnika indicirana terapija infuzijskim otopina u bolničkim uvjetima.

Prehrana mora biti dijetalna, ali današnje preporuke nisu stroge kao prije više godine. Sva kuhana lagana hrana dolazi u obzir, a izbjegavati treba masnu i uprženu hranu kao i rafinirane šećere.
Loperamid je lijek koji olakšava simptome proljeva smanjujući motlitet crijeva, dok je Racekadotril (Hidrasec) antidijaroijik koji smanjuje hipersekreciju na razini crijevne sluznice. Obadva su uzimaju u savjetu sa liječnikom. U terapiji su važni i probiotici, koje bolesnik može kupiti nakon savjeta sa ljekarnikom.
Primjena antibiotika indicirana je kod Salmonela vrućice, dokazanog Kampilobaktera , Šigele i Klostridija.
Budući da za sve navedene uzročnike, izuzev Rotavirusa, još uvijek ne postoji cjepivo, adekvatna higijena sa naglaskom na temeljito pranje ruku i dobru termičku obradu hrane, ostaju glavni način borbe protiv crijevnih infekcija. Vodu i led nepoznatog podrijetla treba izbjegavati, jer se i tu mogu naći uzročnici, poglavito virusi.

Piše: Dr. Vedrana Zubčić Zrnc, spec.pedijatar-subspecijalist neonatolog