Prije ljetne pauze obećali smo pisati o pravima na rad uz mirovinu korisnika mirovina ostvarenih po posebnim propisima, pa ćemo u današnjoj kolumni napisati nešto o tome.
Korisnici starosne mirovine koja je ostvarena prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika, djelatnika unutarnjih poslova, zaposlenika na razminiranju, profesionalnih vatrogasaca, djelatnik na izvršenju sankcija izrečenih za kaznena djela, privrednih prijestupa i prekršaja, koji se za vrijeme korištenja mirovine zaposle:
-do polovice punog radnog vremena, isplaćuje mu se cijela mirovina
– s punim radnim vremenom, isplaćuje mu se 50% mirovine.
Korisnicima starosne mirovine ili starosne mirovine zbog dugogodišnjeg osiguranika koji su mirovinu ostvarili prema odredbama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata (ZOHBDR ) i prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO) u kombinaciji s odredbama ZOHBDR-a, mirovina se ne umanjuje niti se obustavlja ,ako se zaposle do polovice punog radnog vremena.
Također, korisnicima prijevremene starosne mirovine ostvarene po odredbama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, ili u kombinaciji sa Zakonom o mirovinskom osiguranju, mogu primati cijelu mirovinu ukoliko se zaposle do polovice punog radnog vremena.
Korisnici invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka sposobnosti za rad nastalog zbog okolnosti propisanih odredbama ZOHBDR-a , ako se zaposli ili počne obavljati djelatnost zbog koje postoji obveza prijavljivanja na osiguranje, mirovina se ne obustavlja nego se isplaćuje primjenom mirovinskog faktora 0,6667, a ako se zaposle do polovice punog radnog vremena mirovina isplaćuje primjenom mirovinskog faktora 0,8000 isto kao i kad ne rade.
Korisnici invalidske mirovine zbog potpunog gubitka sposobnosti za rad (opća nesposobnost)ostvarene po odredbama Zakona o hrvatskim braniteljima (ZOHBDR) ili prijašnjim zakonima o pravima hrvatskih branitelja, kod kojih je potpuni gubitak sposobnosti za rad nastao zbog okolnosti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, ako se zaposle na manje od 3,5 sata dnevno, invalidska mirovina se ne obustavlja i što je vrlo bitno ne podliježe novom -kontrolnom pregledu kod tzv. invalidske komisije, niti kod stupanja u osiguranje niti nakon odjave iz osiguranja. Također, vrlo bitno je naglasiti, staž nakon zaposlenja ne uračunava se u mirovinski staž, niti se vrši novi izračun mirovine, za razliku od korisnika prijevremene, starosne i starosne mirovine zbog dugogodišnjeg osiguranika.
Ostalim korisnicima mirovina ostvarenih po posebnim propisima, kao što su zastupnici u Hrvatskom saboru, bivši politički zatvorenici, sudionici NOR-a, za vrijeme zaposlenja isplata mirovine se obustavlja.
Da bi se bolje razumjeli za detektiranje prava iz mirovinskog osiguranja u kategoriju prava na starosnu mirovinu po ZOMO-u ili po ZOHBDR-u pripada i starosna mirovina uz sniženje dobne granice. Dakle, i starosna mirovina uz sniženje dobne granice zbog staža s povećanim trajanjem i sudjelovanjem u Domovinskom ratu ukupnom ili pojedinačnom trajanju sniženja, također spadaju u kategoriju starosnih mirovina uz koje se može raditi.
Ponovit ćemo: kada se za mirovina određuje uz sniženje dobne granice samo zbog sniženja dobne granice zbog rada na radnom mjestu s povećanim trajanjem onda se takva mirovina određuje po Zakonu o mirovinskom osiguranja (ZOMO-u), a kada se mirovina određuje uz sniženje dobne granice zbog rada na radnom s povećanim trajanjem i sudjelovanja u Domovinskom ratu, onda se takva mirovina određuje po odredbama Zakona o pravima hrvatskih branitelja /ZOHBDR-u).
Iz svakodnevnih razgovora s potencijalnim kandidatima za mirovinu koji imaju i jednu i drugu beneficiju zaključio sam da se „na šanku” pogrešno tumači sniženje dobne granice za staž s povećanim trajanjem (beneficirani staž).
Naime, dobna granica ne snižava se za ukupnu količinu staža s povećanim trajanjem već:
-za staž sa stupnjem uvećanja 12/14 , svakih 6 godina dobna granica snižava se za 1 godinu,
-za staž sa stupnjem uvećanja 12/15 ,svakih 5 godina dobna granica snižava se za 1 godinu,
-za staž sa stupnjem uvećanja 12/16 ,svake 4 godine dobna granica snižava se za 1 godinu
-za staž sa stupnjem uvećanja 12/18, svake 3 godine dobna granica snižava se za 1 godinu.
Po ZOHBDR-u od 1.siječnja 2019.godine primjenjuju se odredbe Zakona koje određuju sniženje dobne granice za starosnu mirovinu po osnovi sudjelovanja u Domovinskom ratu, u borbenom sektoru, od 100 dana do 4 mjeseca sudjelovanja dobna granica snižava se za 4 mjeseca i za jedan mjesec za svaki daljnji mjesec sudjelovanja u borbenom sektoru (za dane se primjenjuje sniženje).
Kada se ostvaruje pravo na mirovinu uz sniženje dobne granice po ZOMO-u, onda se može ostvariti pravo na mirovinu i iz 2. stupa mirovinskog osiguranja onima koji su u 2. stupu, i ako se zadovolje uvjeti i na jednokratnu isplatu od 20% od stanja na računu 2. stupa.
Kada se ostvaruje pravo na mirovinu uz sniženje dobne granice po ZOHBDR-u onda se ne mogu ostvariti prava iz 2. stupa i sredstva se prebacuju u Državni proračun (1.stup).
A kad smo već kod staža s povećanim trajanjem, ista prava ostvaruju osobe koje pravo na staž s povećanim trajanjem sa stupnjem uvećanja 12/15, a ostvaruju se na temelju bolesti zbog:
-distrofije i i srodnih mišićnih i neuromišićnih oboljenja,
-multiple skleroze i srodnih bolesti
-oboljeli od paraplegije
-cerebralne i dječje paralize
-slijepe osobe
-gluhoslijepe osobe
-osobe oboljele od reumatoidnog artritisa i drugih sustavnih upalnih bolesti zglobova i vezivnog tkiva(ankilozantni spondilitis, psorijatični artritis,seronegativni artritis, sistemski eritemski lupus, sklerodermija i poliziomitis/dermatoizitis,
-osobe koje se ne mogu samostalno kretati bez uporabe invalidskih kolica
-osobe s Dawnovim sindromom.
Piše Momir Jakšić Momo
